Jedinstven slučaj u Europi: Albanija će prihvatati migrante u ime Italije

Prihvatni centri za migrante koji dolaze u Italiju, otvoreni su u petak 11. oktobra u Albaniji, u skladu sa sporazumom dvije zemlje o reguliranju ilegalnih migracija u Europskoj uniji.

Albanski premijer Edi Rama i italijanska premijerka Giorgia Meloni su dogovorili sporazum o slanju hiljadama izbjeglica i tražitelja azila koje italijanski brodovi spašavaju sa Mediterana u Albaniju. 

Ovo je prvi i jedinstven primjer da zemlja koja nije članica Europske unije prihvata migrante u ime druge zemlje koja je članica EU, kao što je slučaj sa Italijom. Ovaj slučaj je ponutkao i ostale zemlje da razmisle o ovoj metodi, a posebno one koje se suočavaju sa prilivom migranata iz zemalja Afrike, Bliskog istoka i ostalih dijelova svijeta.

Trending

Aldin Huskić o Schmidtovoj odluci za NUB: "Optimistični smo, sad je na vlastima da urede Zakon"

"Od danas su dva centra otvorena i spremna su prihvatiti prve migrante", rekao je talijanski dužnosnik koji je želio ostati anoniman u lučkom gradu Shegjinu, na jadranskoj obali Albanije.

Grad Shengjin u Albaniji je postao centar migracija gdje će migranti koji dolaze u Italiju biti prevoženi brodom u albanski grad, a tamo će se utvrditi njihov identitet, te procesuirati i razmotriti zahtjevi za azilom. 

U centar će biti smješteni u gradu Gjadaru koji je izgradio objekt za ovu namjenu. Cjelokupni projekt finansira Italija, a u centrima će boraviti i migranti koji su spašeni, ne samo oni koji traže azil. 

30.09.24. 18:50

Vučić dao intervju za Politico: 'Rat u Ukrajini? Ovako vam zapravo stoje stvari‘

Albanija je jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, a trenutno je kandidat za članstvo u Europskoj uniji. U centrima će istovremeno biti smješteno do 3.800 odraslih muškaraca koji će biti vođeni kroz proces podnošenja zahtjeva za azil u Italiji, kažu italijanske vlasti. Ako ne ispunjavaju uslove za azil, biće deportovani u "sigurne" zemlje, prema sporazumu između Italije i Albanije.

Jedan od 45 italijanskih policajaca koji su poslani u centre rekao je za CNN da su bili obučeni ne samo o tome kako se nositi s pristiglim migrantima i izbjeglicama, već i kako se ponašati s lokalnim stanovništvom.

“Rečeno nam je da ne budemo 'previše Italijani'”, rekao je oficir, koji je zamolio da ne navodi svoje ime jer nije ovlašten da govori u ime jedinice. “Dobili smo priručnik koji opisuje kako da se ponašamo: bez golotinje, ne udvarajte se domaćim ženama i pijte kafu sjedeći, a ne stojeći za pultom.”

Priručnik takođe opisuje Albance kao "skromne ljude" i upućuje nadolazeće oficire kako da se ne ponašaju "nadređeniji" u odnosu na njih. Flert je zabranjen. "Izbjegavajte udvaranje Albankama u različitim kontekstima i na ekstemporalan način. To je konzervativno društvo. Čovjek koji vidi da mu se drugi udvara ženi može loše da reaguje", upozorava se i u priručniku za policiju. 

Grupe za ljudska prava žestoko su kritizirale politiku "odbacivanja" tražilaca azila

"Sporazum je odmah postavio temelje za kršenje principa i za implementaciju nezakonitih pritvorskih praksi", rekao je Gianfranco Schiavone, predsjednik Udruženja pravnih studija o migracijama sa sjedištem u Italiji, pozivajući se na europske propise o postupanju prema migrantima. 

“Postoji jasan rizik da operacija namjerava sakriti strategiju stvaranja nepristupačnih prihvatnih centara, daleko od znatiželjnih očiju i novinarskih istraga", rekao je Schiavone.

Piantedosi insistira da otvaranje albanskih centara ima za cilj da djeluje kao sredstvo odvraćanja za migrante koji žele da budu prokrijumčareni u Italiju.  Međunarodna organizacija za migracije Ujedinjenih naroda kaže da su porast broja migranata na moru i porast broja migrantskih brodova za koje se zna da su nestali iz Libije i Tunisa, za koje se pretpostavlja da su potonuli, također doprinijeli padu dolazaka.

Pitanja o tome kako se nositi s mnogo hiljada migranata koji svake godine nastoje ući u Evropu, često bježeći od rata, progona i siromaštva i putujući u čamcima koji su jedva sposobni za plovidbu, mogu biti fokusirana na pogranične zemlje poput Italije, Grčke i Španije, ali posljedice šire izvan ovih zemalja na prvoj liniji.

Grupa od 15 evropskih zemalja, na čelu sa Danskom, uključujući Italiju, uputila je peticiju Evropskoj uniji da razmotri pronalaženje “novih rješenja”, poput sporazuma između Italije i Albanije, kako bi se pomoglo u rješavanju neregularnih migracija i “stvorilo pravednije, humanije, održivije i efikasnije sisteme azila širom svijeta.”