Smajić: Upitnik nije historijski čin, a BiH bez reformi neće u EU prije 2030.

Bh. zvaničnici, predvođeni predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem i predstavnici EU, predvođeni predsjednikom EK Jean-Claudeom Junckerom istaknuli su kako je ovo "historijski dan i najznačajniji potez bh. vlasti na putu BiH ka EU". 

Ipak, brojni stručnjaci za europske politike i proces proširenja Europske unije, među kojima i Zekerijah Smajić, ne slažu se s ovakvim formulacijama.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam pojasniti Vaš stav u vezi s cijelim slučajem i da li je ovo zaista historijski pohvalan datum za BiH?

"Kada čujem ili pročitam da je predaja odgovora na Upitnik EK "najznačajniji potez bh. vlasti na europskom putu naše zemlje" dobijem ospice po cijelom tijelu, jer je riječ o notornoj neistini koju predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvidzdić promeće preko svojih poslušničkih medija otkako je na vlasti. Priprema odgovora je bila do sada najveća provjera sposobnosti bh. administracije u izvršnim tijelima države, pri čemu je u najtežoj poziciji bila Direkcija za europske integracije. I upravo njeni zaposlenici su jedini istinski heroji ovog poduhvata, a ne Vijeće ministara ili sam Zvizdić.

Što se tiče navodnog političkog jedinstva postignutog o ogromnoj većini finalnih odgovora, o tome ćemo, siguran sam, imati priliku uskoro svjedočiti svakojakim, već dobro uštimanim svađama kada iz briselskih ureda počnu stizati tomovi dodatnih pitanja i unakrsnih provjera svega onoga što je danas predato u ruke Jean-Claude Junckera. Osobno ne bih volio da europski aršini ovoga puta budu išta drugačiji ili blaži prema našoj zemlji u odnosu na sve ostale zemlje regije, jer su institucije EU, osobito Komisija, do sada bile sklone gledati ružičasto čak i ono što je sivo ili potpuno crno. Takvim aršinima bi se nastavilo s ohrabrivanjem domaćih sijača iluzija po kojima BiH inače već teku i med i mlijeko".

Radiosarajevo.ba: Šta tačno za BiH znači ovaj korak i koliko smo efikasno napravili ovo rješenje predato u ruke Europske komisije?

"Predaja odgovora na Upitnik EK je, dakle, važan, nikako historijski čin kako ga iz vlasti predstavljaju. Riječ je o uobičajenom administrativno-pravnom koraku začinjenom politikom onoliko koliko ga političari dosole. U Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama centralne i istočne Europe te su poslove obavljale sektorske službe i speocijalisti za 35 pregovaračkih poglavlja. U našem slučaju se u pripremi odgovora, kao i inače, politiziralo na svim nivoima - od stranačkih vrhuški na vlasti, preko rasklimane opozicije koja nema čak ni srednjoročnu viziju naše budućnosti, pa do entiteta, kantona i lokalne zajednice. Zašto? Zato što imamo takav sistem vlasti i rigidan srednjevjekovni ustav koji svakome iz politike otvara prostor za manipulacije i pametovanja.

Zato, također, što nemamo kredibilno takozvano civilno/građansko društvo, što akademska zajednica osim rijetkih pojedinačnih izuzetaka spava, što su javni mediji porobljeni i nekompetentni, te što na sve ovo i mnogo toga još Europska unija gleda pretjerano blago, jer je preokupirana unutarnjim problemima, gombanjima sa Rusijom i hroničnim kompleksom Amerike. U takvim okolnostima za briselsku birokratiju je "daj šta daš“ sa Balkana uspjeh imajući u vidu da su ruski kapitalci na Balkanu radili dok se europska birokratija premišljala šta i kako sa našom regijom".

Radiosarajevo.ba: Koliko smo nakon današnjih odgovora na Upitnik daleko od EU?

"Samim činom podnošenja bh. zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. započet je proces pripreme Mišljenja (Avis) Europske komisije o zrelosti naše zemlje za otvaranje pristupnih pregovora. Odgovori na Upitnik su prvi pravno-administrativni korak koji će Komisiji omogućiti da pristupi izradi Mišljenja za kandidatski status. Ali tek nakon što izuči sve detalje iz ovih 3.242 odgovora i iz dodatnih odgovora i unakrsnih ekspertnih propitivanja koja će uslijediti. Nakon toga će Komisija dati pozitivno ili negativno Mišljenje. U slučaju da je stav Komisije pozitivan, Vijeće bi u Briselu moglo dati odobrenje za početak pristupnih pregovora s našom zemljom po svakom od 35 pregovaračkih poglavlja. Proces pregovora bi, razumije se, bio otvoren s ona dva najteža poglavlja koja se tiču vladavine prava, sigurnosti i ljudskih sloboda. 

Hipotetički, 2025. godina bi i za našu zemlju mogla biti indikativni datum pridruživanja Uniji, ali sadašnje realnosti ukazuju na to da bi i 2030. bila preoptimistična ukoliko se u našoj zemlji ne dogode suštinski zaokreti u svim sferama".

Radiosarajevo.ba: Kakvi su naredni potezi Europske komisije prema BiH, odnosno šta nas očekuje u budućnosti jer proces odgovaranja na Upitnik još uvijek nije završen do završetka analize?

"Imajući u vidu složenost našeg sistema vlasti, nužnost ustavnih promjena, preučestalost izbora, komplikacije u radu Mehanizma koordinacije, neslogu među koalicionim partnerima koja je pratila proces pripreme odgovora na Upitnik i dako dalje, za vjerovati je da će naše institucije i stručne službe u narednih nekoliko mjeseci biti zatrpane posjetama eksperata iz Brisela i drugih zemalja članica kako bi se došlo do istine o našoj političkoj, pravosudnoj, ekonomskoj, zakonodavnoj, obrazovnoj, socijalnoj stvarnosti, ali i o projektiranoj bliskoj budućnosti. Tek tada će biti jasno kakve smo to odgovore izručili Jean-Claude Junckeru ovog zadnjeg dana februara 2018. godine".