Na bh. magistralnim cestama nedostaje više desetina kilometara ograde

Prošle sedmice objasnili smo obaveze i propise koje moraju ispuniti oni koji grade i održavaju ceste.

A šta kaže struka? Saobraćajni stručnjaci s kojima smo razgovarali indirektnog krivca za nesreću vide u lošoj saobraćajnoj kulturi vozača ali i u – politici!

"Bh. vlasti na svim nivoima ogromnu energiju i sredstva troše na izradu studija i pribavljanje dokumentacije za megalomanske projekte koji, realno, neće biti realizirani, bar ne u skorije vrijeme. Mnogima su puna usta koridora, brzih cesta, obilaznica, umjesto da se 'zategnu' magistralne ceste koje su žila kucavica bh. putne mreže jer ih koristi najveći broj naših vozača", rekao je za Radiosarajevo.ba jedan od vodećih bh. saobraćajnih eksperata, tražeći da ostane anoniman.

Napominje da analize stručnjaka pokazuju da na bh. magistralnim cestama nedostaje više desetina kilometara ograde! Ništa manja opasnost je problem kolotraga, odvođenja voda, odgovarajuća signalizacija na magistralnim cestama… 

"Iako to političari najavljuju, izvjesno je da u narednoj deceniji nećemo spojiti Savu i more. Niko nije protiv izgradnje koridora i brzih cesta, ali su se morali znati prioriteti. Nemamo strategiju sigurnosti saobraćaja niti akcioni plan na nivou BiH i entiteta, nisu uspostavljeni zakonom predviđeni Savjeti za sigurnost saobraćaja", to su primjedbe koje poluglasno iznosi struka.

Činjenica je da su ogromna sredstva, uglavnom iz kredita, potrošena u minulih 15 godina za izgradnju jedne trećine Koridora Vc, i to onog najlakšeg dijela, koji je išao većim dijelom magistralnom cestom.

Igor Pejić, sekretar u Ministarstvu za promet i komunikacije BiH, smatra da ovo nije neobično.

"Nema dilema da pri gradnji autoputeva odlučuju ekonomski ali i politički kriteriji. Ako prevagnu politički razlozi, onda je besmisleno spominjati osnovni parametar ekonomske opravdanosti gradnje autoputa – dnevni promet 15.000 vozila", kaže Pejić.

Pejić objašnjava da Ministarstvo za promet i komunikacije BiH ne zapostavlja magistralne ceste.

"Bh. putnu mrežu nastojimo ustrojiti prema principu riblje kosti. Centralni dio, 'glavna kost' je Koridor Vc na koji se kače magistralne ceste. Nastojimo što više bh. magistralnih puteva integrirati u program SEETO cesta kako bi za njihovo održavanje i modernizaciju osigurali sredstva Europske komisije", objašnjava Pejić.

Cesta od Travnika do Lašve, na kojoj se nedavno desila tragedija, već je uključena u SEETO program.

"Ovaj putna dionica je dio SEETO Route 2A, dugačke 239 kilometara, koja počinje u Okučanima (Hrvatska) i, preko Banje Luke, dolazi do Lašve, gdje se povezuje s Koridorom Vc", govori Pejić i podsjeća da su za sigurnost u saobraćaju bitna tri faktora – siguran vozač, sigurno vozilo i  sigurna cesta!