Educirati građane o zaštiti ličnih podataka i korištenju društvenih mreža

Pravo na zaštitu ličnih podataka i privatnosti temeljne su vrijednosti svakog demokratskog društva, koje podrazumijevaju proaktivan pristup i angažman nadležnih institucija kako bi se građanima to pravo garantiralo, a što je od posebnog značaja u eri tehnološokog napretka, odnosno brzog protoka i širenja enormnog broja podataka.

Istaknuto je to danas u Sarajevu na konferenciji za novinare koju je povodom obilježavanja Europskog dana zaštite podataka (izvan Europe poznat i kao Dan privatnosti), organizirala Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (AZLPBiH).

Podizanje svijesti građana u tom kontekstu predstavlja, kako je rečeno, bitan element promoviranja prava na zaštitu i poštivanje privatnosti, što podrazumijeva dodatni oprez i odgovornost građana pri dostavljanju i otkrivanju vlastitih podataka, ali i odgovornost i obaveze subjekata u javnom i privatnom sektoru da postupaju u skladu s postojećim zakonodavstvom.

Direktor AZLPBiH Petar Kovačević je, referirajući se na prioritete u oblasti zaštite ličnih podataka koji su obilježili proteklu 2017. godinu, odnosno planove u tekućoj 2018. godini, ukazao na neophodnost harmoniziranja bh. zakonodavstva s europskim zakonodavstvom, podsjećajući na temeljne odrednice Opće uredbe o zaštiti ličnih podataka i slobodnom protoku tih podataka kao i odgovarajuće direktive, koja se odnosi na procesuiranje krivičnih djela u toj oblasti, te visoke kazne koje se u određenim slučajevima mogu kretati od 20 miliona eura i više.

Istaknuo je da zakonodavstvo Europske unije podrazumijeva, između ostalog, uvođenje i službenika za zaštitu ličnih podataka, u skladu s čime će svi javni organi morati imati takvog službenika, ali u određenim slučajevima i drugi "kontrolori", poslovni subjekti koji obrađuju veliki broj podataka.

Kovačević je najavio da će AZLPBiH uskoro uputiti u proceduru odgovarajući zakonski prijedlog Ministarstvu za civilne poslove BiH, a kojim bi bila u potpunosti inkorporirana rješenja sadržana u spomenutom aktu EU-a (Opća uredba).      

U kontekstu rada AZLP-a BiH u 2017. godini, pomoćnica direktora ove agencije Samira Čampara podsjetila je da je Agencija u toj godini provela 83 inspekcijska nadzora, zaprimila 96 prigovora građana te vodila 45 postupaka po službenoj dužnosti, a koji su vođeni protiv subjekata u javnom i privatnom sektoru.

Kazala je da su reagiranja AZLP-a bila iznuđena različitim povodima, uključujući korištenje jedinstvenog matičnog broja i lične karte u različitim situacijama i ne samo kod konkursnih procedura.

Usto, AZLPBIH je u protekloj godini dala 180 mišljenja na različita pitanja iz oblasti zaštite ličnih podataka, od čega se 38 odnosi na određene zakone. Istovremeno, Agencija je dala i oko 200 različitih odgovora i uputa, a putem Help-deska zaprimila oko 500 poziva, te izdala 15 prekršajnih naloga.     

Zamjenik direktora AZLP-a BiH Ante Boras upozorio je na kadrovsku nepopunjenost Agencije, ilutrirajući to činjenicom da u Odsjeku za prigovore nije uposlen nijedan djelatnik, te podsjećajući da rješavanje po prigovorima građana predstavlja jednu od glavnih zadaća.

Ukazao je i na činjenicu da Pravilnik o unutarnjem ustroju kao jedan od temeljnih akata kojim se regulira kadrovska popunjenost i rad, duže od dvije godine stoji "u stanju mirovanja“, odnosno da ga mjerodavni nisu uzeli u razmatranje.    

AZLPBiH je, kako je rečeno, danas upriličila Dan otvorenih vrata Agencije s fokusom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti djece na Internetu, te korištenje društvenih mreža.

Inače, promocija zaštite ličnih podataka i edukacija, predstavljaju značajne segmente aktivnosti AZLP-a BiH, o čemu, između ostalog, svjedoči i realizacija projekta pod nazivom Ne ostavlja svoje tragove na Internetu kojim je obuhvaćen veliki broj učenika iz BiH.

Vijeće Europe (VE) je uz potporu Europske komisije 2006. godine proglasilo 28. januar Europskim danom zaštite podataka, kojim se ujedno obilježava i godišnjica Konvencije 108 za zaštitu osoba s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka, budući da je Konvencija otvorena za potpisivanje svim zemljama 28. januara 1981.

Konvencija je na snazi u 47 zemalja članica VE, kao i u još nekim zemljama koje nisu članice (Urugvaj, Mauricijus, Senegal i Tunis), a pozvane su da pristupe još Maroko, Kabo Verde, Burkina Faso, Argentina i Meksiko.