Zapad priprema scenarije - šta će biti ako Moskva uskrati saglasnost za EUFOR?

Malo je nedostajalo da Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ponovo bude spriječen da podnese svoj izvještaj "o zabrinjavajućoj situaciji u zemlji i sve češćim pokušajima destabilizacije od strane vodstva bosanskih Srba, uz podršku Moskve", piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

Prošle srijede Moskva je to ponovo željela spriječiti, ali za takav prijedlog nije bilo većine među ostalim članicama Vijeća sigurnosti.

"Schmidt je dobio riječ i ovaj put je mogao iznijeti svoje spoznaje: da je 'ustavni poredak BiH ugrožen', na primjer, planovima RS da uspostavi vlastitu poreznu upravu, pravosuđe i vlastitu vojsku. Gledano na duže staze, to bi de facto trebalo dovesti do otcjepljenja i, kako strahuju mnogi posmatrači, ponovo otvoriti krvave rane u regiji. 'Daytonski sporazum će se odlučno braniti', rekao je Schmidt: 'Nećemo mirno sjediti i gledati kako drugi uništavaju 26 godina mira, stabilnosti i napretka'", citira SZ visokog predstavnika, a piše Deutsche Welle.

Trending

Sjećanje na veličanstvenu pobjedu Armije RBiH na Lisači: "Kako smo natjerali agresora na predaju"

Njemački list ukazuje kako je Schmidt u UN-u dobio brojne riječi odobravanja od prisutnih predstavnika drugih zemalja - izuzev Rusije i Kine, a čak je i predstavnik Srbije priznao teritorijalni integritet susjedne zemlje.

"Toliko jedinstva rijetko se pokazalo u odnosu na BiH. Milorad Dodik, vodeći političar bosanskih Srba, jedan je od posljednjih iole pouzdanih saveznika koje Kremlj ima u jugoistočnoj Evropi. I upitno je koliko Dodik zaista može postići svojim provokacijama. Predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić jedan je od njegovih najvažnijih partnera u regiji.

Ali Vučić, u najmanju ruku prema vani, ne pokazuje podršku Dodikovim secesijskim igrama, vjerovatno i iz tog razloga što zna da bi time značajno oslabio svoj vlastiti položaj u Evropi", piše SZ.

Autor teksta se na kraju ponovo vraća na BiH i ukazuje kako bi u novembru Moskva "ponovo mogla uskratiti saglasnost" za produženje EUFO-ove misije Althea u BiH.
"S tim u vezi se u Vašingtonu i Briselu već prave scenariji – a jedan od njih bi bio da se trupe EUFOR-a zamijene trupama NATO-a", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

Za Vučića hod po konopcu sve delikatniji

Vučić, čija vlada već dugo prakticira politiku "klackalice između Zapada i Istoka", nastavlja autor članka, i dalje se odbija pridružiti evropskim sankcijama Rusiji. S druge strane, zemlja je glasala za rezoluciju UN-a, kojom se osuđuje napadački rat protiv Ukrajine. "Za Vučića hod po konopcu postaje sve delikatniji: već dugo održava poseban odnos s ruskim predsjednikom Putinom, koji ga opskrbljuje gasom i podržava u sprječavanju međunarodnog priznanja bivše srbijanske pokrajine Kosova kao suverene države."

Njemački list konstatuje i kako se tradicionalno prorusko raspoloženje u srpskim medijima, bliskim vladi, nedavno promijenilo - otkako je Putin tokom nedavne posjete čelnika UN-a Antónia Guterresa Moskvi, istakao navodne sličnosti između separatističkih područja u istočnoj Ukrajini i Kosova. Ova, sa srpskog stanovišta nemoguća usporedba, koštala je Putina velikog gubitka simpatija. To Vučiću "olakšava unutrašnjo-političko okretanje prema EU", a u ponedjeljak je čak izjavio da će sankcije Rusiji izbjegavati "što je moguće duže". SZ primjećuje kako zbog takvog kursa Srbija očito gubi mnogo novca od zapadnih investitora i dodaje kako su se potom i ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i predsjednik Skupštine Ivica Dačić javno izjasnili za ulazak u EU.

I Bugarska se okreće od Moskve

Da okretanje od Moskve ne vodi nužno u propast daje i primjer susjedne Bugarske, koja se donedavno smatrala najbližim saveznicom Rusije u EU, navodi dalje SZ i ukazuje kako je sadašnja vlada premijera Kirila Petkova prekinula tu tradiciju, usprotivila se Kremlju za što je kažnjena zavrtanjem slavina gasa iz Rusije.

Ali, "Bugarska zna kako sebi pomoći: sada sve više kupuje gas preko Grčke; velikom brzinom se dovršava dugo planirani gasovod između dviju zemalja. Bugarska može dobiti velike količine ovog energenta iz Azerbajdžana - a također i iz SAD-a", piše SZ.