Vlada Angele Merkel odgovorila na pitanje o jačanju islamističkih tendencija u BiH

Konkretne odgovore na pitanja poslaničkog kluba Ljevice vlada tretira kao povjerljive, izvještava Deutsche Welle.

Savezna vlada u Berlinu ne isključuje "potencijalne prijetnje od strane pojedinaca i podgrupa iz islamističke scene" u Bosni i Hercegovini.

To se navodi u odgovorima Vlade na upitnik Poslaničkog kluba Ljevice u Bundestagu u koje je DW ekskluzivno imao uvid.

Dodaje se da postoje pojedinačni kontakti radikalnih islamista sa Balkana i onih iz Njemačke. Savezna vlada međutim tvrdi da obavještajna služba BND nema konkretne indicije o jačanju islamističkih tendencija u Bosni.

Time njemačka Vlada donekle demantuje izvještaj lista Berliner Zeitung koji je u novembru prošle godine, pozivajući se na bezbjednosne krugove, javio da BND zbog islamističke prijetnje pojačano drži na oku Balkan, a posebno Bosnu i Hercegovinu.

No nakon ovog odgovora Vlade ostaje prostora za spekulacije jer se konkretni odgovori na mnoga pitanja Ljevice tretiraju kao posebno povjerljivi te ne mogu biti prezentovani javnosti.

Tako se recimo Vlada javno ne izjašnjava o novcu iz zemalja Arabijskog poluostrva kojim se navodno ciljano podstiče vehabijska interpretacija islama na Balkanu.

Takođe, Vlada ne želi da objavi saznanja o školovanju balkanskih imama u Turskoj i Saudijskoj Arabiji te njihovoj djelatnosti na Balkanu.

"Nasuprot BND-u Vlada pokušava da u javnosti umanji rastuću islamističku opasnost", kaže Sevim Dagdelen, u poslaničkom klubu Ljevice zadužena za spoljnu politiku.

Rastući broj nasilnih islamista na Balkanu ima ogromne posljedice po bezbjednost u Njemačkoj, tvrdi Dagdelen za DW i dodaje:

"Uz to je potpuno neprihvatljivo da Savezna vlada i dalje taji ulogu država Arabijskog poluostrva, prije svih Saudijske Arabije, ali i Turske."

Bez podataka o broju boraca

Savezna vlada kao "posebno osjetljive" tretira podatke o broju boraca koji su se iz BiH i sa Kosova priključili džihadističkim grupacijama posljednjih godina. Prema ranijim medijskim izvještajima, ove dvije balkanske zemlje su – posmatrano prema broju stanovnika – evropski prvaci u izvozu islamističkih boraca.

No Vlada ipak otkriva zanimljivu procjenu: Borci sa Balkana se nisu priključivali samo Islamskoj državi (njih 70 odsto) i bivšem frontu Al Nusra (20 odsto) već u deset odsto slučajeva i grupama pod krovnom markom Slobodne sirijske armije koja se bori protiv Bašara al Asada.

Dokazano je, dodaje se u odgovorima, da se više boraca regrutuje iz salafističkih sela u BiH poput Gornje Maoče. Savezna vlada to selo naziva "paradnim primjerom" i "mustrom" prema kojoj su u toj zemlji nikla i druga "mala naselja" čiji stanovnici svoj religijski i socijalni život orijentišu prema "ranoislamskim navikama i običajima".

Ojačati liberalni islam

Oštriji je u svojoj ocjeni bio Vedran Džihić, istraživač Austrijskog instituta za međunarodnu politiku. On je u jednom ranijem intervjuu za DW rekao da se radi o "radikalnom odstupanju od tradicionalnog balkanskog islama".

"Vidimo pripadnike salafističkog pokreta na ulicama, aktivni su u raznoraznim kulturnim odjeljenjima, imaju paralelne džemate van zvanične islamske zajednice. Jasno je da uz pomoć Saudijske Arabije i drugih zemalja grade paralelnu infrastrukturu koja se direktno suprotstavlja tradicionalnim islamskim zajednicama", rekao je tada Džihić.

Prema njegovom mišljenju važno je baviti se problemima koji su doveli do jačanja ekstremizma, a među njih su neki drugi istraživači ubrojali prije svega siromaštvo.

Dalje, rekao je Džihić, važno je ponuditi pravu perspektivu evropskih integracija "koja je sada upitna", zatim ojačati tradicionalnu balkansku interpretaciju islama u okviru evropske debate i pojačati saradnju evropskih obavještajnih službi.