Tihe ubice iz zasjede: Od rata do danas 613 osoba poginulo zbog mina u BiH

Anadolija
Tihe ubice iz zasjede: Od rata do danas 613 osoba poginulo zbog mina u BiH
Bosna i Hercegovina je najpogođenija zemlja minskim problemom u Evropi, a i više od dvije decenije nakon rata trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 2,1 posto površine BiH, saopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC).

Povodom 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina oni su podsjetili da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno je 3.140 kilometara kvadratnih. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 kilometra kvadratna ili 2,1 posto površine BiH.

"U BiH je još uvijek zaostalo oko 75.000 - 80.000 mina/ESZR. Minski problem prisutan je u 129 opština/gradova, odnosno 1.398 ugroženih zajednica/naseljenih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na bezbjednost oko 545.603 stanovnika ili 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH. Deset najugroženijih opština u BiH predstavljaju Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš", istakli su iz BH MAC-a.

Naglasili su da je u poslijeratnom periodu u BiH od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od ukupnog broja stradalih, 185 žrtava bile su žene ili 11 posto, a 250 žrtava bila su djeca ili 14 posto.

"Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća", saopćeno je iz BH MAC-a.

Strategijom protivminskog djelovanja 2009-2019 godina rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacija Strategije u periodu 2009-2016. godina, u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 kilometra kvadratna), te istu neće biti moguće realizovati u roku.

Razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava. U periodu 2009-2016. godina obezbjeđeno je 50 posto, odnosno 334,4 miliona KM. Iz domaćih i donatorskih izvora obezbjeđena su sredstva u planiranom obimu, dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditovanih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30 posto.

U cilju ubrzanja procesa, Centar za uklanjanje mina u BiH je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumijeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja. Dosadašnji rezultati na realizovanim projektima u periodu 2014-2016 godina daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine.

U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izradi novog standarda – (Standard za PMA u BiH) i Standardnih operativnih procedura. Do sada su usvojena tri poglavlja Standarda za PMA : tehničko izviđanje, netehničko izviđanje i Land Release.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini te je u toku pokretanje procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U 2017. godini započete su pripreme na realizaciji projekta "Opšta procjena minsko sumnjivog područja u Bosni i Hercegovini 2018-2019" koji se finansira grant sredstvima Europske Unije u iznosu od 900 000 eura, a implementirat će ga Centar za uklanjanjanje mina u BiH, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA) u periodu 2018-2019 godina.

Iz BH MAC-a apeliraju na stanovništvo da ne ulaze u obilježena i minski sumnjiva područja.

"Pomozite sebi, naučite živjeti i biti oprezni u okolini zagađenoj minama", poručili su iz BH MAC-a.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije