Uskoro sporazum o izručenju sa Srbijom

Kada je u pitanju služenje kazne prema mjestu državljanstva, Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srbiju obavezuje Evropska konvencija o transferu osuđenih po kojoj državljani jedne države, osuđeni u drugoj državi mogu da izdržavaju kaznu u državi svog državljanstva, kazala je Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH u izjavi za Fenu.

Kazala je to, komentirajući upit u vezi s inicijativom vlasti Srbije kojom se zagovara da srbijanski državljani osuđeni za ratne zločine (haški osuđenici) kazne služe u Srbiji, te eventualnim imlikacijama ovog pitanja na bilateralnom, odnosno regionalnom planu.

"Pored pomenute konvencije, između Bosne i Hercegovine i Srbije postoje bilateralni ugovori o priznavanju i izvršavanju stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima, koji, također, dozvoljavaju osuđenim licima da izdržavaju kaznu u zemlji svog državljanstva, navodi Bakić, podsjećajući da ovakvi ugovori postoje među svim zemljama regiona.

Inače, Evropskom konvencijom o transferu osuđenih osoba, koja je u BiH u primjeni od 1. augusta 2005. godine, obuhvaćena su sva dijela, za koje je nadležan određeni sud.

"Naša zemlja je u posljednje vrijeme sklopila niz sporazuma o izručenju vlastitih državljana, što je ogroman iskorak u dovođenju počinilaca krivičnih dijela pred lice pravde", dodala je Bakić.

Nadalje, navodi da se potpisivanjem ugovora o izručenju, prvi put omogućava ekstradicija vlastitih državljana za krivična djela organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, te druge oblike teških krivičnih djela.

"Ugovor o izručenju već je potpisan sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom, a uskoro će biti zaključen i sa Republikom Srbijom", precizira Bakić.

Po njenim riječima, u zemljama regije, odnosno između zemalja bivše Jugoslavije, ranije nije postojala mogućnost zaključenja bilateralnih ugovora koji bi regulisali pitanje izručenja vlastitih državljana, a prepreka izručenju bile su ustavne odredbe koje su zabranjivale izručenje vlastitih državljana.

Glasnogovornica Ministarstva pravde BiH u tom kontekstu podsjeća da je, primjera radi  Republika Hrvatska svjesna značaja navedenog ugovora, a u cilju njegovog zaključenja, pristupila izmjenama odredbi Ustava Republike Hrvatske koje su do tada isključivale mogućnost izručenja vlastitih državljana.

Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te Ustav Republike Srpske ne sadrže odredbu o zabrani izručenja vlastitih državljana, čime je ostvaren prvi uslov za zaključenje navedenog ugovora, navodi Bakić.

Istovremeno, napominje da ni u zemljama Evropske unije ne postoje ograničenja za izručenje vlastitih državljana zemlji u kojoj je krivično djelo učinjeno.

"Zapravo u ovim zemljama postoji i jedinstven nalog za hapšenje, tako da se borba protiv kriminala i hapšenje učinilaca krivičnih djela odvija jednostavno, bez obzira na državljanstvo koje učinilac krivičnog djela posjeduje", izjavila je za Fenu glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.