Udruženje žrtava i svjedoka genocida podnijelo krivičnu prijavu protiv RTRS-a

Udruženje žrtava i svjedoka genocida podnijelo je danas krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv nepoznatih lica – autora, urednika i odgovornih osoba Radio-televizije Republike Srpske (RTRS).

Saopćenje prenosimo u cijelosti:

I. Uvod

Trending

Koga brani Ljubiša Ćosić: "Prilog RTRS-a nije otvorio nikakvu novu temu"

Podnosim ovu krivičnu prijavu radi ispitivanja postojanja osnova sumnje da su odgovorna lica Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), emitovanjem televizijskog priloga koji se odnosi na kupovinu stanova u Istočnom Sarajevu od strane građana bošnjačke nacionalnosti, ostvarila obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti iz člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

II. Činjenični opis

U TV političkom magazinu "Pečat" dana 18.12.2025. godine, emitovan je prilog u kojem se kupovina stambenih nekretnina od strane građana bošnjačke nacionalnosti u Istočnom Sarajevu predstavlja kao:

• kolektivna i planska aktivnost jedne etničke grupe,

• potencijalna prijetnja drugoj etničkoj zajednici,

• negativan društveni i sigurnosni fenomen,

• nastavak ili povratak nepoželjnih historijskih procesa.

U predmetnom prilogu ponašanje koje je po svojoj prirodi zakonito i ustavno zagarantovano (kupovina imovine) etnički se problematizira, pri čemu se Bošnjaci ne prikazuju kao pojedinci – građani sa jednakim pravima, već kao homogena grupa sa navodnim zajedničkim, prikrivenim ili neprijateljskim namjerama.

Takav narativ gradi se kroz izbor riječi, sugestivna pitanja, način kontekstualizacije te povezivanje etničke pripadnosti sa navodnom prijetnjom po lokalnu zajednicu.

Prije 1 dan

Puharić o prilogu RTRS-a: "Srbi nisu protjerani iz Sarajeva, vlast RS-a ih je pozvala da ga napuste"

III. Pravna kvalifikacija

Opisane radnje mogu se podvesti pod:

Član 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti)

Relevantni zakonski elementi koji su ispunjeni:

1. Javnost radnje

Prilog je emitovan putem javnog RTV servisa, dostupan široj javnosti, čime je ispunjen uslov javnog djelovanja.

2. Ciljanje zaštićene grupe

Sadržaj se odnosi na jasno određenu etničku grupu – Bošnjake – isključivo na osnovu njihove nacionalne pripadnosti.

3. Radnja poticanja razdora i netrpeljivosti

Prikazivanjem jedne etničke grupe kao prijetnje, te insinuiranjem neprijateljskih ili skrivenih namjera, objektivno se doprinosi stvaranju atmosfere nepovjerenja, straha i neprijateljstva među narodima u Bosni i Hercegovini.

4. Kontekst i posljedica

U društvu koje je i dalje opterećeno ratnim naslijeđem, ovakvi narativi imaju povećan kapacitet da izazovu razdor i netrpeljivost, što je zakonodavac upravo imao u vidu prilikom inkriminacije ovog krivičnog djela.

Prije 2 dana

Ko je autor skandaloznog priloga na RTRS: Jeziva priča Muhameda H, logoraša iz "Kule"

IV. Otežavajuće okolnosti

• RTRS je javni emiter sa značajnim društvenim uticajem;

• Prilog ne sadrži balansirane stavove niti jasno razgraničenje između činjenica i insinuacija;

• Etnički identitet koristi se kao ključni element problematizacije zakonitog ponašanja;

• Time se normalizira ideja da pripadnost određenoj naciji sama po sebi predstavlja problem ili prijetnju.

V. Prijedlog Tužilaštvu

Predlažem da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine:

• izvrši analizu kompletnog video-priloga,

• ispita odgovornost autora, urednika i odgovornih lica RTRS-a,

• ocijeni da li su ispunjena obilježja krivičnog djela iz člana 145a KZ BiH, • te, ukoliko postoje osnovi sumnje, preduzme zakonom propisane mjere.

VI. Zaključak

Emitovanjem predmetnog priloga, medijski prostor je iskorišten za etničko targetiranje jedne grupe Bošnjaka i za stvaranje narativa koji može proizvesti nacionalnu netrpeljivost i razdor, što predstavlja ozbiljno zadiranje u temeljne vrijednosti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Etničko targetiranje i kolektivna krivica ne uživaju zaštitu slobode izražavanja.

U predmetu Vejdeland i drugi protiv Švedske (2012.), Evropski sud za ljudska prava zauzeo je stav da izjave koje šire predrasude i netrpeljivost prema određenoj grupi ljudi, čak i bez direktnog poziva na nasilje, mogu predstavljati govor mržnje i opravdati krivičnu odgovornost. Sud je posebno naglasio da generalizacije o cijelim grupama i pripisivanje negativnih osobina na osnovu identiteta predstavljaju oblik štetnog govora.

U predmetu Jersild protiv Danske (1994.), Evropski sud za ljudska prava je istakao da novinari imaju pravo izvještavati o osjetljivim temama, ali uz obavezu jasnog distanciranja od diskriminatornih stavova. Nekritičko prenošenje ili kontekstualno podsticanje mržnje može dovesti do odgovornosti, naročito kada medij ne osporava diskriminatorni narativ.

U konkretnom slučaju, prilog RTRS-a ne sadrži jasno distanciranje, kritičku analizu niti balansiranje, već narativ koji aktivno gradi sumnju i strah prema jednoj etničkoj grupi.

Prije 3 dana

RTRS objavio paranoičan prilog o Bošnjacima koji "masovno" kupuju stanove u I. Sarajevu: "Eto ih"

U predmetima Féret protiv Belgije (2009.) i Le Pen protiv Francuske (2010.), Evropski sud za ljudska prava potvrdio je da politički ili medijski govor koji stigmatizira cijelu etničku ili vjersku grupu, sugerira da ta grupa predstavlja prijetnju društvu ili podstiče osjećaj isključenosti i straha, može biti legitimno ograničen i sankcionisan bez povrede člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Sud je posebno naglasio da pozivanje na „zaštitu zajednice“ ili „opasnost od drugih“ često predstavlja prikriveni oblik govora mržnje.

Primjenom standarda ESLJP-a na predmetni prilog RTRS-a, jasno je da se ne radi o neutralnom informisanju niti o kritičkoj analizi društvenog fenomena, već o etničkoj problematizaciji zakonitog ponašanja, što prema praksi Suda ne spada u zaštićenu slobodu izražavanja, već u domen govora koji može opravdati krivičnopravnu reakciju države.

U skladu sa praksom ESLJP-a, država ima pozitivnu obavezu da reaguje kada javni diskurs prelazi u sferu etničke netrpeljivosti, naročito kada dolazi iz medija sa širokim društvenim uticajem. Nečinjenje u takvim slučajevima može predstavljati propust u zaštiti prava na jednakost i dostojanstvo pripadnika ciljanih grupa, saopćeno je.