Turčalo: Rezolucija u Bundestagu snažno zagovara model građanske BiH
Ključni značaj Rezolucije leži u zahtjevu za inkluzivnim, a ne polarizirajućim politikama, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Sead Turčalo u povodu usvajanja Rezolucije o Bosni i Hercegovini u njemačkom Bundestagu.
Razgovarao: Faruk Vele
Profesor Turčalo na prvom i drugom ciklusu odsjeka Sigurnosnih i mirovnih studija i Politologije FPN u Sarajevu predaje na kolegijima Geopolitika, Međunarodna sigurnost, te Energetska sigurnost i Upravljanje konfliktima u međunarodnim odnosima. Na interdisciplinarnom doktorskom studiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je, također, predavač na kolegiju Geopolitičke studije suvremenog svijeta.
Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90
Kao odličan poznavatelj geopolitike i međunarodne politike, profesor Turačlo je odličan sagovornik na temu međunarodnih i regionalnih odnosa u čijem središtu je ponovo naša zemlja.
Rezolucija Bundestaga kao nova prilika za građansku i europsku BiH
Radiosarajevo.ba: Poštovani prof. Turčalo, njemački parlament usvojio je u petak Rezoluciju o BiH. Koliko je ovo značajna poruka za Bosnu i Hercegovinu i koje aspekte posebno smatrate važnim?
Turčalo: Po svom sadržaju i zahtjevima koji su upućeni Saveznoj vladi ova rezolucija jasno ukazuje u kojem bi se smjeru trebala kretati njemačka politika prema Bosni i Hercegovini i u naredne tri godine.
Označavajući jasno ko su nosioci disruptivnog djelovanja u Bosni i Hercegovini prekida se uobičajen ton relativizacija i izjednačavanja, koje su inače svojstvene ovakvim rezolucijama.
Ključni značaj rezolucije leži u zahtjevu za inkluzivnim, a ne polarizirajućim politikama, jasnom insistiranju na jačanju otvorenog i demokratskog društva i jednakopravnost zasnovanu na građanskom modelu države, osuđujući anahrone koncepte koji primarnim i dominantnim smatraju kolektivna naspram individualnih prava, skoro potpuno zanemarujući potonja.
Građanski model je inkluzivan
Radiosarajevo.ba: Dakle, Rezolucija, uz ostalo, naglašava značaj koncepta modela građanske države, što je, uz ostalo, izazvalo reakcije u BiH i regiji. Kako gledate na navedeni proces?
Turčalo: Zagovaranje koncepta građanske države u Rezoluciji Bundestaga je očekivano obzirom da je to dominantna model u članicama Evropske unije.
Građanski model države jeste inkluzivan, dok je postojeći model u Bosni i Hercegovini isključujući i ograničavajući. To isključivanje i ograničavanje je etnički bazirano, što je apsolutno suprotno normativnom okviru EU.
To je jasno i iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i mišljenja Evropske komisije u odgovoru na zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo. Pritom treba imati u vidu da građanski model apsolutno ne negira kolektivna prava bilo koje etničke ili druge skupine.
Štaviše, takav model garantira njihovu zaštitu. Oponenti modelu građanske države dolaze uglavnom iz struktura kojima je etnički i/ili etnoterotorijalni model prirodno stanište za njihovo djelovanje. Postoje naravno i ograničene, negativne reakcije iz civilnog društva onih koji propituju iskrenost namjera i sposobnosti građanskih političkih snaga da implementiraju takav model. To je u velikoj mjeri uzrokovano i generalnim nepovjerenjem u političke elite i njihovu spremnost da prevaziđu puku populističku upotrebu građanskog koncepta.
Adis Ahmetović: Gradimo most za europsku BiH, građani se više ne trebaju plašiti!
Hrvatska diplomacija je samu sebe porazila
Radiosarajevo.ba: Hrvatska diplomacija se snažno angažirana na ovom pitanju, čak je bilo i protesta prema Njemačkoj, no u Bundestagu nisu posustali. Koliko je to značajna poruka?Je li ovo poraz hrvatske vanjske politike koja je zapela na pozicijama iz ratova devedesetih?
Turčalo: Hrvatska diplomacija je u značajnoj mjeri samu sebe porazila stavljajući u središte svoga djelovanja stavila unutrašnje političko pitanje Bosne i Hercegovine kao suverene države, i insistirajući na modeliranju izborne reforme koja je suprotna i hrvatskoj, ali i evropskoj praksi.
Pojedinačne evropske države i parlamentarne frakcije u Evropskom parlamentu prepoznaju da već postojeći model u sebi sadrži brojne mehanizme blokade bez adekvatnih mehanizama deblokade, a novi model samo proširuje mehanizme blokade.
Uprkos tim neuspjesima hrvatske diplomacije da se kroz novi izborni model produbi etnicizacija političkog sistema Bosne i Hercegovine te stvori teren za snažniji zahtjev za novu etnoteritorijalnu organizaciju, uvjeren sam da će u postizbornom periodu doći do nove diplomatske ofanzive u kojoj će Hrvatska ispostaviti iste zahtjeve preko predstavnika institucija Evropske unije.
Potreba robusnijeg mandata
Radiosarajevo.ba: Bundestag je potvrdio obnavljanje svojeg angažmana u okviru Misije Altea. Koliko je to dobra vijest u kontekstu nastojanja ruskih faktora da se destabilizacija prenese na ovaj dio svijeta? Čak i zvanični Berlin govori o "hibridnom ratu".
.jpg)
Turčalo: U uvjetima kada mjesecima imamo sigurnosnu krizu u Bosni i Hercegovini, moj stav prema misiji Althea je ambivalentan. S jedne strane, pozitivno je da se Misija proširuje sa pripadnicima, između ostalih, i njemačke vojske, a s druge strane nedostaje strateško raspoređivanje na potencijalno neuralgičnim tačkama što bi imalo odvraćajućiefekat u slučaju daljnje eskalacije postojeće krize.
Odgovor na hibridnu prijetnju koja dolazi od Ruske Federacije i njezinih domaćih i regionalnih saveznika zahtjeva znatno robusniji mandat, koji Althea niti ima niti može dobiti, osim u slučaju da operaciju u jednom trenutku preuzme NATO, što je moguće u skladu sa Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Destruktivni koncepti susjeda
Radiosarajevo.ba: Kako u ovom kontekstu gledane na poziciju bh. susjeda, prije svega Srbije i Hrvatske. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović tvrdi da BiH očekuje "vruća jesen". Koliko je to sve skupa opasno?
Turčalo: Za obje susjedne države Bosna i Hercegvina je teren na kojem žele da demonstriraju da mogu biti regionalni geopolitički pivoti.
Način na koji to žele demonstrirati nije konstruktivan, već je utemeljen na politikama 90-ih i porukama da kroz podršku destruktivnim etnoteritorijalnim koncepcijama i podstrekivanjem blokada mogu usmjeravati i eskalirati krizu od političke ka sigurnosnoj.
Iz te perspektive se može tumačiti i najava predsjednika Milanovića koji praktično poručuje da postoji spremnost na eskalaciju krize do krajnjih granica ukoliko ishodi izbora, njihove implementacije i postizborna refroma izbornog zakonodavstva ne budeo dgovarala očekivanjima Hrvatske i oba HDZ-a.
Ahmetović i Karić u Sarajevu: Djelovanje koje se ne svodi samo na priču
Prijetnja od širenja sukoba je realna
Radiosarajevo.ba: Mi smo u javnosti u regiji imali prijetnje da će se dogoditi "vruća jesen" u BiH. Postoji li realan strah od širenja navedenog sukoba ukoliko se pritisak na Rusiju nastavi?
Turčalo: Prijetnja od širenja sukoba je realna obzirom na činjenicu da su zvanične institucije Ruske Federacije euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine označile kao narušavanje ruskih nacionalnih interesa.
Istovremeno se u kontinuitetu pokazuje da Rusija ima dovoljne poluge utjecaja u entitetu RS, Srbiji pa i unutar onoga polja koje kolokvijalno možemo nazvati hrvatskom politikom da koordinirano stvara uvjete propadanja institucija države Bosne i Hercegovine i eskalira postojeću krizu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
