Trovanje u Varešu: Institut za zdravlje Zenica izvršio hitnu epidemiološku analizu, ovo su mjere

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica potvrdio je u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba informaciju o trovanju olovom stanovnika Vareša (mjesnih zajednica Pržići i Daštansko), ističući da nije riječ o akutnom trovanju već hroničnoj, dugotrajnoj izloženosti olovu.

Institut je 4. decembra zaprimio službenu prijavu JU Dom zdravlja Vareš o utvrđenim povišenim koncentracijama olova u krvi dijela stanovništva navedenih mjesnih zajednica, a već sutradan, 5. decembra, izvršen je hitan epidemiološki izlazak na teren.

Podsjetimo, vijest o masovnom trovanju stanovnika u Varešu, otkrili su lokalni mediji i aktivisti, a više o tome možete čitati OVDJE.

Trending

Poznati meteorolog iz regiona objavio kakvo će nam vrijeme biti za Novu godinu i početkom januara

"Tom prilikom provedeno je epidemiološko izviđanje, analiza dostupne medicinske dokumentacije, te razgovori sa zdravstvenim radnicima Doma zdravlja Vareš. Dosadašnji nalazi ukazuju da se radi o hroničnoj, dugotrajnoj izloženosti olovu, bez registrovanih akutnih simptoma trovanja.

Istovremeno je provedena analiza vode za piće sa lokalnih izvorišta koja snabdijevaju navedena područja, pri čemu nije utvrđeno prisustvo olova, što isključuje vodu kao izvor kontaminacije u trenutku uzorkovanja", pojasnili su za Radiosarajevo.ba iz Instituta.

Prije oko 3h

Alarmantno | Ljudi masovno otrovani olovom u Varešu. Ovo bi mogle biti posljedice

S obzirom na navedeno, Institut je predložio sljedeće mjere i aktivnosti s ciljem zaštite zdravlja stanovništva i sprečavanja daljnje izloženosti teškim metalima:

Identifikacija izvora kontaminacije, kroz dodatne analize tla, kućne prašine, zraka i prehrambenih proizvoda iz lokalnog uzgoja, kao i ispitivanje potencijalnog uticaja rudarskih i transportnih aktivnosti;

Zdravstveni nadzor stanovništva, uključujući individualno savjetovanje, praćenje zdravstvenog stanja osoba sa povišenim vrijednostima olova u krvi, te upućivanje pacijenata sa najvišim koncentracijama u odgovarajuće zdravstvene ustanove višeg nivoa;

Edukativne i preventivne mjere, kroz informisanje stanovništva o rizicima hronične izloženosti olovu i mjerama lične i kućne higijene radi smanjenja unosa kontaminanata;

Mjere zaštite okoliša, uključujući preporuke za smanjenje prašenja, kontrolu rukovanja i transporta rudnog materijala, te eventualna ograničenja uzgoja hrane ukoliko se potvrdi kontaminacija tla.

U provođenje navedenih mjera neophodno je uključivanje i koordinirano djelovanje više institucija, uključujući:

• lokalne zdravstvene ustanove i općinske službe,
• kantonalne zdravstvene i inspekcijske organe,
• nadležne okolišne i rudarske institucije na entitetskom nivou,
• kao i druge relevantne organe u skladu sa njihovim zakonskim nadležnostima.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa stručnim praćenjem situacije i pružanjem stručne podrške nadležnim institucijama, s ciljem zaštite zdravlja stanovništva i sprječavanja daljnje izloženosti olovu, poručili su iz INZ-a.