Suđenje Arslanagiću: Poslovni odnosi Bosnalijeka i firme Brštanica

Suđenje u predmetu Edin Arslanagić i drugi nastavljeno je danas u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) unakrsnim ispitivanjem vještaka finansijske struke Salke Sahačića u vezi s nalazima koje je sačinio, a koji se odnose na pružanje ugostiteljskih usluga i poslovne odnose između kompanije "Bosnalijek" i firme "Brštanica", uključujući i određene usluge ove i firme "Carpe Diem".

Branitelji prvo i drugooptuženog u ovom predmetu, advokati - Edina Rešidović, Senka Nožica i Vahidin Kadić uputili su niz prigovora na nalaze i mišljenja vještaka Sahačića, ustvrdivši da se upustio u pravna tumačenja/ocjene, govoreći, između ostalog, o obilježjima krivičnih djela koja se stavljaju na teret njihovim branjenicima, te baratajući sintagmama "optuženi je znao, ili je morao znati", "ostvarena imovinska korist", "štetan ugovor"...

Vještak je na te primjedbe uzvratio - kako je uvidom u analiziranu dokumentaciju mogao vidjeti da je zaključen štetan ugovor, odnosno da se radilo o određenom krivičnom djelu.

Odbrana je insistirala na (ne)validnosti vještakovih zaključaka, fokusirajući se na konkretne nalaze u kojima su sadržani navodi vještaka "o prikazivanju/fakturisanju više troškova u odnosu na stvarne, te štete koja je nanesena dioničarima Bosnalijeka, odnosno protupravne koristi koju su ostvarile spomenute firme kao pružaoci određenih usluga, odnosno dobavljači".

Branitelji optuženih smatraju kako stanje koje je ustanovio vještak ne odgovara "stvarnom", insistirajući na pogrešno izvedenim zaključcima, kako u pogledu broja/količine toplih obroka, kompletnih menija i tzv "Coctail Partyja" tako i i na planu korištenja metoda i izračuna određenih stavki/iznosa za koje je, prema nalazima vještaka, Bosnalijek oštećen.

Prigovorili su, nadalje, kako nalazi vještaka ne uključuju reprezentaciju na koju su u Bosnalijeku pravo imale 33 osobe/uposlenika ove kompanije te korištenje usluga restorana od gostiju kompanije, poslovnih partnera..., ustvrdivši da vještak nije raspolagao kompletnom dokumentacijom, odnosno da nije ostvario uvid u dokumentaciju firmi Brštanica i Carpe Diem.

Odgovarajući u tom kontekstu, vještak Sahačić je kazao kako je prilikom izrade nalaza koristio dokumentaciju, knjigovodstvenu i drugu evidenciju koju mu je Tužiteljstvo stavilo na raspolaganje, te da su u sklopu te dokumentacije bili i izvještaji Porezne uprave FBiH, Finansijske policije i revizije, koje, prema vlastitom kazivanju, nije koristio.

Naveo je i da nije bilo potrebe da on osobno izuzima određena dokumenta, a budući da je ono čime je rapolagao bilo dostatno za kreiranje nalaza i mišljenja u skladu s naredbama Kantonalnog Tužiteljstva.

Odbrana je osporila i način izračuna u vezi s troškovima toplog obroka, navodeći kako taj izračun ne sadrži sve relevantne podatke na kojima se mogao temeljiti, odnosno da "vještak tvrdi da se nešto nije desilo zato što nema dokaza"...

Prigovor odbrane upućen je i u kontekstu odredaba i sadržaja Zakona o porezu na dobit privrednih društava, odnosno modaliteta/kriterija na temelju kojih je porezni obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit, uz napomenu kako ta situacija vrijedi i za Bosnalijek.

Odbrana je, također, ukazala i na odredbe Zakona o javnim nabavkama, ustvrdivši kako Bosnalijek u skladu s prirodom vlasništva (država nije većinski vlasnik) nije obavezan postupati po tom zakonu.

Vještak je ostao pri stanovištu da je kreiranje nalaza temeljio na raspoloživoj dokumentaciji/fakturama, kao i da je analizirani materijal bio dostatan za zaključke koje je iznio.

Ostatak unakrsnog ispitivanja odnosio se na aranžman s Brštanicom u vezi s izgradnjom apartmanskog naselja na Bjelašnici, te poslovima s ovom i firmom "Carpe Diem" kao dobavljačima kod posredovanja usluga - iznajmljivanju određenih prostora, organiziranja prijevoza, nabavke sitnog inventara, nabavci opreme, tekućeg održavanja...

Optužnica u ovom predmetu, uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora Bosnalijeka, tereti Šefika Handžića, Hasana Šepu, Aidu Selvić i Jasmina Šepu za inkriminacije, koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici firmi – Bosnalijek d.d. Sarajevo, Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Konkretno, akteri ovog slučaja terete se za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a u vezi s poslovanjem preduzeća Bosnalijek u inkriminiranom periodu.