Standard: Ima li istine u radikalizaciji Bošnjaka i arapskom utjecaju u BiH

Bečki dnevnik Der Standard osvrnuo se na posljednja dešavanja u BiH nakon što je u utorak SIPA privela dvije osobe osumnjičene za terorizam.

Jedan od osumnjičenih je Maksim Božić iz Bijeljine koji je zanimljiv austrijskoj javnosti jer je navodno 2008. godine protjeran iz ove zemlje, a spominjan je zbog veza s Mevlidom Jašarevićem, napadačem na američku ambasadu u Sarajevu.

Der Standard piše da je Božić uhapšen 2010. godini zbog planiranja napada u Tuzli.

"Radikalne grupe su male, ali primjetne", piše bečki list i dodaje da hanefijska Islamska zajednica – koju je osnovala Austro-Ugarska u BiH – dobila konkurenciju salafista koji imaju jaku propagandu na YouTubeu.

Međutim, ogromna većina Bošnjaka odbacuje ekstremističe grupe. Prema istraživanju Survey Research Centra, više od 70 posto Bošnjaka smatra da paradžemate koji nisu dio zvanične islamske zajednice – treba zatvoriti.

Kada je reč o opredjeljenosti za sekularnu državu, procenat je približno isti u sve tri zajednice, čak i malo izraženije kod Bošnjaka.

Ipak, investitori i turisti iz arapskih zemalja uzrokuju zabrinutost među Bosancima. Postoji bojazan da se arapskim novcem može pojačati i utjecaj salafizma.

No, prema Centralnoj banci BiH, u 2014. godini najviše stranih investicija u BiH je došlo niz Rusije, potom Austrije, dok je na trećem mjestu Hrvatska. Kuvajt je na petom mestu s investicijama od 24 miliona eura, Ujedinjeni Arapski Emirati s 12,3 miliona eura na devetom mjestu – dok ostale arapske države nisu došle u prvih deset.

Hrvatska je inostrani investitor broj jedan u 2015. godine, slijede Holandija i Italija, Turska je na petom mjestu s 28,6 miliona eura, a Kuvajt na osmom s 15,6 miliona eura.

U 2016. godini Hrvatska je zadržala titulu najvećeg investitora u BiH, ispred Austrija i Ujedinjenih Arapskih Emirata (33,7 miliona eura). na kraju liste deset  najvećih investitora u BiH nalaze se Saudijska Arabija (17,1 milion eura), Turska (15,4 miliona eura) i Kuvajt (15 miliona eura).

Na osnovu ovih podataka, može se vidjeti da je u 2016. godini došlo do povećanja investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Cifre za 2017. godinu još nisu objavljene, a u prva tri kvartala Švicarska je na prvom mjestu.

Prema Centralnoj banci BiH, arapske države ulažu prije svega u nekretnine i smještajne kapacitete, ali i u finansijske usluge. U svakom slučaju, investicije iz EU su i dalje veće od onih iz arapskih država: U 2016. godini EU je uložila 227,6 miliona eura, a arapske države, uključujući i Tursku, 81,2 miliona eura.

Najveći projekti iz arapskih zemalja su turistički gradovi poput sarajevskog resorta kuvajtskog investitora Jasem Ahmed Al Kanderija za 1.125 ljudi. Ali, turisti su praktično samo u ljetnjim mjesecima u malim bijelim kućama oko vještačkog jezera. Najveća planirana investicija – grad vrijedan dvije milijarde eura u Trnovu, 30-ak kilometara od Sarajeva – nije se odmakao od polaganja kamena temeljca.

Uprkos detaljnom pretraživanju teško je otkriti koliko imovine su arapski građani kupili u BiH. Zna se da su poslednjih godina bosanski muslimani koji se povezuju s vehabijskim pokretom vodili arapske turiste širom zemlje i radili kao vozači ili njihovi domaćini, piše Der Standard.

Ovo je izazvalo strahove da bi bosanski salafisti mogli zaraditi puno novca od arapskih turista i iskoristiti ga da propagiraju svoju ideologiju. Često i arapski turisti ne znaju ko je bosanski salafist a ko nije. Neki su se požalili da ih bosanski salafista žele odvratiti od uživanju slobode u Europi poput konzumiranja alkohola.

Nedim Begović s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu ne vidi utjecaj salafističke struje kod arapskih turista u Bosni i Hercegovini. Islamska vjerska zajednica Bosne i Hercegovine učinila je mnogo posljednjih godina u obuci imama da prepoznaju i izbjegavaju opasne interpretacije i ideologije.

U BiH godinama naglašavaju da je sjedište salafista u Beču i pitaju se zašto austrijske vlasti nisu odlučnije reagirale, stoji u tekstu koji je objavio Der Standard.