Bečki Der Standard: Odmor u BiH, arapski novac i sekularni strahovi

Ovako reportažu iz Bosne i Hercegovine počinje bečki Der Standard. 

Obučene u uski bikini, izašle su iz čamca ispred vodopada Štrbački buk na hrvatsko-bosanskoj granici, a društvo su im pravili brojni arapski turisti. Žene u šarenoj odjeći, potpuno pokrivene, ali i vrlo uredni muškarci u bijelim kaftan pokrivačima, piše bečki Der Standard.

Posjetitelji iz zemalja Zaljeva nisu fascinirani samo skiperima koji upravljaju čamcima niz vodopade, nego i djevojkama u kupaćim kostimima koji prolaze pored njih, navodi bečki dnevnik. 

Međutim, bosanske vehabije, koje se nalaze u pratnji arapskih turista na rijeci Uni, na otkrivene djevojke gledaju s prezirom, navodi se u tekstu. 

Na sarajevski aerodrom svake sedmice slijeće 26 aviona iz zemalja Zaljeva, a od juna Saudijci više ne trebaju vize za putovanje u BiH.

Mnogi Bosanci smatraju Arape "nekulturnim" i strahuju da bi arapski turisti mogli pojačati utjecaj selefijskog izraza islama na Balkanu, stoji u tekstu Der Standarda. 

Turisti iz Zaljeva suočavaju se s činjenicom da većina muslimanskih žena nisu pokrivene u Sarajevu – većinski muslimanskom gradu. 

Ipak, Arapi nisu u misiji "islamiziranja", nego zato što bosanski pejzaž odgovara njihovoj ideji raja. 

Ali problem je što su mnogi njihovi vodiči – bosanski selefisti, navodi Der Standard. Koliko novca zarađuju, niko ne zna. Skoro sve se plaća gotovinom, bez poreza. Jasno da je veliki priliv finansijskih sredstava za ekstremističke zajednice. Ali, ne samo to.

Prema Vladi Azinoviću, stručnjaku s Univerziteta u Sarajevu, inozemne sigurnosne službe vode istrage protiv nekih bosanskih selefista, koji rade za Arape, zbog njihove povezanosti s militantnim grupama u BiH i inozemstvu.

Sigurnosne službe već su zatražile od ambasada zaljevskih zemalja da nalože arapskim turiste da izbjegavaju angažiranje bosanskih selefista kao vozača, turističkih vodiča, dadilja ili tjelohranitelja.

No, ova preporuka ili zahtjev se ne poštuju. U turističkim mjestima uglavnom se, kao pratnja Arapa, vide selefije s tipičnim dugim bradama i hlačama do gležnja, piše Adelheid Wölfl, novinar Der Standarda.

Za Bosnu i Hercegovinu turizam je važan izvor prihoda, ali Arapi dolaze u društvo koje koje trese nepovjerenje između tri odvojene konfesione grupe. Drugačije nego kada Arapi putuju u austrijski Kitzbühel: Arapski turisti u BiH izazivaju strah kod nemuslimana i sekularista.

Edis Bosnić iz selefističkog sela Gornja Maoča otvoreno je rekao da su mnogi njegovi vehabijski prijatelji uključeni u turističku djelatnost.

"Mogu brzo zaraditi mnogo novca, bez prevelikog truda. Neki su otvorili turističke agencije i kupili kombi vozila", kaže čovjek koji sebe naziva "tradicionalistom" za bečki list. Ne smije se zaobići činjenica da bosanski selefisti nerijetko dobro govore arapski.

Zvaničnici bosanskohercegovačke Islamske zajednice (IZBiH) odbacuju ljude poput Bosnića. 

Pokušaji IZBiH da integriraju odmetnute selefističke zajednice – paradžemate – samo djelomično su uspjeli.

U slučaju Gornje Maoče doživjeli su potpuni neuspjeh. U selu živi 30 porodica po selefijskim pravilima kao u 7. stoljeću. U međuvremenu je IZBiH napadnut od arapskih militantnih selefista.

Nedavno su u publikaciji Rumiyah objavili slike vjerskih lidera bosanskih muslimana ističući da bi bilo "poželjno da se ubiju ti nevjernici". U Gornjoj Maoči ne prihvataju imame iz IZBiH, piše bečki dnevnik.

"Između nas i njih postoji veliko nepovjerenje", kaže Bosnić i dodaje da je u svom selu pokušao procese  "deradikalizacije". No, to je samo PR-trik. Čak i Bosnić priznaje da su "tri ili četiri osobe iz Gornje Maoče otišle u redove ISIL-a."

A višedecenijski kontakt Gornje Maoče i bečke islamističke scene oslabio je nakon strožeg pristupa austrijskih vlasti, završava tekst bečki Der Standard.