Krišto i Plenković potpisali sporazum u Dubrovniku: Donosimo tekst dokumenta o Južnoj interkonekciji
Potpisan je međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.
Članovi Predsjedništva BiH danas, 28. aprila, usvojili su na vanrednoj sjednici prijedlog sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, a prethodno je Vijeće ministara BiH također danas, na telefonskoj sjednici, dalo saglasnost na prijedlog Sporazuma između BiH i Hrvatske.
Nakon toga je upriličeno svečano potpisivanje sporazuma u Dubrovniku u okviru Samita Inicijative tri mora.
Draško Aćimović: Počeli su "ratovi za vodu", BiH mora naći svoje mjesto za stolom
U ime Bosne i Hercegovine sporazum je potpisala predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, a u ime Republike Hrvatske premijer Andrej Plenković.
Poznat je i sadržaj potpisanog sporazuma, a njega možete pročitati u nastavku uz cijelosti i bez izmjena.
Plenković i Krišto: "Jačamo energetsku sigurnost i nezavisnost Hrvatske i BiH"
"SPORAZUM IZMEĐU
VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
O IZGRADNJI GASOVODA
"JUŽNA INTERKONEKCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE"
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ugovorne strane),
- uzimajući u obzir značaj izgradnje transportnih gasovoda s ciljem zadovoljenja osnovnih postulata pravne stečevine EU, kojima se naglašava potreba integrisanja i razvoja tržišta prirodnog gasa kroz povezivanje sa regionalnim i evropskim gasnim mrežama s ciljem obezbjeđenja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja uslova i provođenja mjera za zaštitu okoline;
- budući da se Bosna i Hercegovina snabdijeva prirodnim gasom isključivo iz jednog izvora snabdijevanja i jednim transportnim pravcem;
- uzimajući u obzir geostrateški značaj LNG terminala na otoku Krku i rastući kapacitet Republike Hrvatske za uvoz i transport ukapljenog prirodnog plina (LNG);
- uzimajući u obzir da Republika Hrvatska, kao država članica Evropske unije, preko LNG terminala na otoku Krku i razvijenog plinskog transportnog sustava predstavlja jednu od ključnih ulaznih tačaka za dobavu prirodnog plina i jačanje sigurnosti opskrbe u ovom dijelu Evrope;
- budući da infrastrukturni, geostrateški i tržišni položaj Republike Hrvatske daje ovom projektu poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i širu regiju, uključujući diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim gasom;
- budući da geografska povezanost Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i njihova prostorna naslonjenost ukazuju na potrebu i opravdanost zajedničkog oblikovanja i povezivanja infrastrukturnih sistema;
I Predsjedništvo dalo saglasnost: Danas u Dubrovniku potpisivanje sporazuma između BiH i Hrvatske
- budući da je na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 20.06.2023. godine usvojen zaključak kojim se daje snažna podrška projektu od strateškog značaja za obje države, te kojim se pozivaju odgovorni nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini i nadležne institucije da značajno ubrzaju svoje aktivnosti i time stvore preduslove za zaključivanje ovog Sporazuma;
- budući da je u strateškim energetskim planovima i pripadajućim dokumentima obje Ugovorne strane, prirodnom gasu dodijeljena jedna od značajnijih uloga, te da su pretpostavke ostvarenja iste dobro oblikovani i međusobno povezani gasni transportni sistemi;
- imajući na umu dugogodišnju saradnju resornih institucija i gasnih kompanija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te usklađivanje planova razvoja gasne transportne infrastrukture;
- imajući na umu da se realizacijom projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla obezbjeđuje diverzifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom;
- imajući na umu da je projekat „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ uvršten kao hidrogen infrastruktura (H2T) u Desetogodišnji plan razvoja gasnih mreža za 2024. godinu Evropske mreže operatora gasnog sistema – ENTSOG TYNDP 2024;
- imajući na umu da je projekat proglašen projektom od strateškog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (Zaključak V. broj: 853/2017 od 15.06.2017.) s ciljem osiguranja sigurnosti snabdijevanja, diverzifikacije izvora i razvoja tržišta prirodnog gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- budući da je projekat sadržan u dokumentu Evropske komisije iz oktobra 2020. godine „Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan“ pod Naslovom 5 – Tranzicija sa uglja;
sporazumjeli su se kako slijedi:
Na potezu Predsjedništvo BiH: Vijeće ministara dalo saglasnost na sporazum o Južnoj interkonekciji
Član 1.
OPĆE ODREDBE
Ovim Sporazumom se uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svako sa svoje strane) na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj–Tuzla u Bosni i Hercegovini.
Interkonekcijska tačka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama kako slijedi: N=43°27'41", E=17°17'08".
Pitanja vezana za donošenje odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima bit će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz člana 6. ovog Sporazuma.
Član 2.
PROJEKTOVANJE, PRIPREMA I IZVOĐENJE
Ugovorne strane će osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih saglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja gasovoda u upotrebu.
Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije će se obavljati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
BiH i Hrvatska pred ključnim korakom: Danas potpisivanje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji
Član 3.
IMOVINSKOPRAVNA PODJELA
Linija podjele imovine između ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici.
Član 4.
FINANSIRANJE
Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na državnom području svoje države u skladu sa svojim zakonima.
Član 5.
MINIMALNE KOLIČINE PRIRODNOG GASA
Prije početka izvođenja radova zaključit će se poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama putem interkonekcije.
Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova nakon uspješno provedenog postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojeg se zaključuju ugovori o transportu plina.
Član 6.
NADLEŽNA TIJELA ZA PROVEDBU SPORAZUMA
za Bosnu i Hercegovinu: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
za Republiku Hrvatsku: Ministarstvo gospodarstva
Andrej Plenković ugostio delegaciju američke kompanije koja će graditi Južnu interkonekciju u BiH
Član 7.
OPERATIVNA REALIZACIJA PROJEKTA
Za provedbu projekta odgovorna su nadležna tijela u obje države u skladu sa zakonodavstvom.
Član 8.
ROKOVI
Ugovorne strane će osigurati pripremu i realizaciju projekta u skladu s dinamikom definisanom posebnim ugovorom.
Član 9.
ODRŽAVANJE I UPOTREBA
Za upravljanje i održavanje sistema nositelji investicija će sklopiti poseban sporazum prije izdavanja upotrebne dozvole.
Član 10.
POSTUPCI, CARINE I POREZI
Ugovorne strane će razmotriti mogućnosti pojednostavljenja carinskih postupaka.
Član 11.
POGRANIČNA ZONA
Predviđa se pojednostavljeno kretanje radnika i opreme u zoni do 100 metara od državne granice uz odgovarajuće dozvole i najave.
Član 12.
RJEŠAVANJE SPOROVA
Sporovi će se rješavati konsultacijama i pregovorima, a u krajnjem slučaju diplomatskim putem.
Član 13.
ZAVRŠNE ODREDBE
Sporazum stupa na snagu 30 dana od razmjene posljednje pisane obavijesti.
Svaka strana može otkazati sporazum uz šest mjeseci roka.
Sporazum se može izmijeniti pisanim dogovorom.
Sastavljeno u dva originalna primjerka na službenim jezicima Bosne i Hercegovine i na hrvatskom jeziku", piše u Sporazumu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.