Stavovi / Silajdžić u Londonu: Genocid je nagrađen, ne možete ostaviti BiH

15. 02. 2020. u 08:40:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

U sjeni ovosedmičnog ataka na državu u režiji Milorada Dodika i zvaničnika iz bh. entiteta RS, sve u koordinaciji s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, nedovoljno su ostale primijećene važne poruke bivšeg člana Predsjedništva RBiH, ratnog premijera i ministra vanjskih poslova RBiH dr. Harisa Silajdžića izrečene u The House of Commons u Westminsteru (Velika Britanija), koje itekako imaju veze s aktuelnim trenutkom u našoj zemlji.

Piše: F. V.

Silajdžić je govorio na panelu u okviru priprema obilježavanja komemoracije 25. godišnjice genocida u Srebrenici, a koji je održan u organizaciji "Remembering Srebrenica", iskoristivši priliku da pošalje poruke Evropi iz Bosne.

Silajdžić je, uz ostalo, poručio da se "ništa nije promijenilo".

"Presude Haškog tribunala koje jasno ukazuju da u Bosni nije bilo građanskog rata, već 'agresija i planirani genocid', nisu ništa promijenile. Projekt genocida je ostao nedodirnut, osuđeni ratni zločinci i njihovi zločini se javno i zvanično veličaju i pozivi na podjelu BiH su sve intenzivniji. Trenutno postoje rezultati genocida koji su provedeni na djelu, a ne odredbe Dejtonskog sporazuma, pogotovu ne oni koji se dotiču raznih instrumenata za zaštitu ljudskih prava detaljno označenih u Sporazumu. Presude Suda za ljudska prava u Strazburu su jednostavno zanemarene, vjerovatno iz razloga što ljudska prava ne mogu biti provedena istovremeno sa implementacijom rezultata genocida", poručio je, uz ostalo, Silajdžić.

Umjesto toga, dodao je on, vlasti u bh. entitetu Republici Srpskoj su angažirane u "osmišljavanju zakona, koji su u suprotnosti sa Ustavom, sa ciljem uzimanja od izbjeglica s pravom stečene zemlje i njihovim sprječavanjem da se vrate svojim domovima".

"Zasad, provođenje rezultata genocida, nakon počinjenja čina genocida, ima prioritet u odnosu na ljudska prava. To je upravo suprotno odredbama Daytonskog sporazuma (DPA), gdje zaštita ljudskih prava ima prioritet i iznad je domaćeg zakona. U usto vrijeme kampanja ponovnog ispitivanja, odnosno revizije genocida u Srebrenici i drugih zločina je u punom svom zamahu. Nakon racionalizacije, izjednačavanja takozvanih 'strana u sukobu', ulazimo u fazu humanizacije presuđenih ratnih zločinaca. Ako to mogu probati za Holokaust, zašto to ne mogu učiniti za genocid u Srebrenici. Konačni cilj je prebaciti krivicu na žrtve", poručio je Silajdžić.

Haris Silajdžić - undefined

FOTO: Facebook: Haris Silajdžić

Nadalje, kako je kazao, na opšte iznenađenje institucija koje dodjeljuje Nobelovu nagradu postala je instrumentom ove kampanje pričinjavajući, po njegovom mišljenju, nepopravljivu grešku.

"Kako je dakle Bosna i Hercegovina zaslužila ovakvo 'odličje'? Vjekovima Bosna je bila poznata po svojoj takozvanoj bosanskoj paradigmi, modelu jedinstvenog suživota, ne puke tolerancije ili života jednih pored drugih. Suprotno rasprostranjenom i poželjnom klišeu religijska mržnja nije nikada bila u karakteru Bosne. Slučaj paradigme u ovom narativu je Crkva bosanska. Ta crkva, po nekima heretička, a po drugima 'rana protestantska crkva na istoku', iako izuzetno neovisna, nije nikada bila u sukobu sa drugim religijskim organizacijama i vjerovala je u Bosansko kraljevstvo. Nevolje su uvijek dolazile iz vana", istakao je Silajdžić.

Podsjetio je kako se svi istoričari slažu da je tolerancija karakterisala bosansko društvo u Srednjem vijeku.

"Nakon što su je Osmanlije osvojile, Bosna postaje utočište za 'ostale', 'različite' i 'neželjene'. Mnogi, uključujući i one iz dalekih zemalja, poput Jevreja Sefarda iz Španije, u Bosni su pronašli sigurno mjesto za vjekovni život i napredak. Pluralizam je u kostima Bosanaca. Uvjerenja sam da ovaj kontinent kao i svijet treba ovakav model upravo imajući u vidu postojeću ogromnu borbu između mentaliteta zidova i realnosti cyber prostora", poručio je.

"Ipak, paradoks je što ovaj istinski multikulturalni model ostavljen da bude ubijen od strane iste one ideologije koja je odgovorna za toliko smrti i patnje u Drugom svjetskom ratu. Zidovi nisu budućnost. Stoga, suživot je imperativ u našim mislima. Mržnja je, ukoliko joj se dopusti da vlada našim odnosima, samoubistvo imajući u vidu globalnu međuovisnost. Konačno, međunarodna zajednica ne može sebi priuštiti da još jednom ostane nemoćna pred otvorenim i drastičnim kršenjima osnovnih obvezujućih normi. Nije riječ samo o Bosni i Hercegovini. Bezakonje je zarazno", rekao je Silajdžić.

Na kraju je, uz ostalo, rekao da je Daytonski mirovni sporazum međunarodni mirovni ugovor.

"I međunarodno pravo mora biti primijenjeno kako bi se taj sporazum potpuno poštovao i sprovodio. Svi raspoloživi pravni lijekovi se moraju koristiti uključujući i Bečku konvenciju iz 1969. koja čini sve ugovore sklopljene i potpisane pod prinudom nevažećim i ništavnim. Nagrađivanje genocida je način da se promoviše zakon džungle. Građani Bosne i Hercegovine nisu učinili ništa da bi to zaslužili. Dozvolite mi da naglasim žrva agresije i genocida nikada nije posegla za osvetom; nakon svih monstruoznosti kojima je bila izložena, ova zemlja nije zabilježila niti jedan slučaj osvete. To je materijal od kojeg su sačinjena civilizovana društva. Te žene i ti muškarci kao i njihova djeca zaslužuju da im se vrate njihovi životi, njihova prava i njihov glas", zaključio je Silajdžić.

Inače, 2019. godine je više od 1.100 događaja održano u Velikoj Britaniji, kojim je prisustvovalo veliki broj ljudi. Osim komemoracija, organizacija "Sjećanje na Srebrenicu" radi u školama širom zemlje te je kroz obrazovne pakete o lekcijama naučenim iz genocida u Srebrenici i drugim obrazovnim aktivnostima radila s više od 95.000 djece.

Dobrotvorna organizacija "Remembering Srebrenica" (Sjećanje na Srebrenicu) odabire temu koja odražava jedan aspekt genocida koji se mora obilježiti. Prošlogodišja tema bila je "Premošćivanje podjele - suprotstavljanje mržnji". Inspirisala je sve ljude da izazovu one koji imaju za cilj podijeliti zajednice kao i da priznaju one koji grade mostove između zajednica.

KOMENTARI (8)