Sejdić: Bez izmjene Ustava i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskiminaciju

Apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Dervo Sejdić upozorio je danas da bez izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskiminaciju za izbor članova Predsjedništva BiH i u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U saopćenju poziva Božu Ljubića (HDZ BiH) da pročita i ne komentira presude Evropskog suda za ljudska prava na način kako je to do sada činio te da prestane s obmanjivanjem javnosti.

Sejdić, predstavnik romske zajednice u BiH, podsjeća na neke odrednice Ustava za koji je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je diskriminatorski nakon što je BiH pred tim sudom tužio Sejdić i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

U preambuli Ustava stoji "podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. septembra 1995. godine i u New Yorku 26. septembra 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav BiH".

Sejdić naglašava da je samo po ovom paragrafu kroz sve izborne cikluse u BiH, od prvih do parlamentarnih izbora građanima Bosne i Hercegovine koji se ne deklariraju kao pripadnici konstitutivnih naroda, uzurpirano pasivno izborno pravo.

"Za razliku od prava Bošnjaka, Hrvata i Srba koji u svakom izbornom ciklusu izbora tročlanog predsjedništva imate svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH, a to što Željka Komšića ne smatrate "legitimnim" Hrvatom to je problem Hrvatskog narodnog sabora", poručio je Sejdić.

Ističe da svi koji su imali priliku da pročitaju Ustav BiH znaju da on sadrži najkarakterističniji primjeri diskriminacije za izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a diskriminacija je evidentna i u Izbornom zakonu, kaže Sejdić zbog čega je potrebno mijenjati i Ustav i Izborni zakon.

Podsjetio je da Visoko sudsko vijeće Suda za ljudska prva konstatiralo da su Ustav BiH i Izborni zakon BiH diskriminatorni te da Ustav treba uskladiti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava u skladu s tim i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.