SDA objavila dokument na 14 stranica: Pročitajte 'Hronologiju Trojkinog popuštanja i izdaje'

Stranka demokratske akcije (SDA) u svojoj centrali u Sarajevu, ul. Mehmeda Spahe br. 14 održala je danas, 27. aprila konferenciju za medije.

Na konferenciji je, između ostalog, predstavila Hronologiju 'Trojkinog' popuštanja i izdanje.

Kako tvrde iz SDA, na današnji dan, 27. aprila 2023. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt "nametnuo je jednodnevnu suspenziju Ustava FBiH kojom su bošnjačkom narodu uskraćena prava da učestvuje u procesu formiranja vlasti".

Trending

Poluprazne tribine Bilinog Polja pred meč s Nizozemskom: Debakl od Njemačke "ohladio" navijače

"Ovom odlukom, uz njegovu raniju intervenciju od 2. oktobra 2022. godine kojom je u izbornoj noći, nakon zatvaranja birališta, izmijenio izborna pravila, grubo je narušen suverenitet i dignitet države Bosne i Hercegovine, poremećen je nacionalni balans na štetu Bošnjaka i u korist grupacije stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH poništena je izborna volja bošnjačkog naroda", kazali su iz SDA.

Trojka je, "u dogovoru sa dijelom međunarodne zajednice, šutke prihvatila nasilje nad Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i demokratskom voljom bošnjačkog naroda, prodajući interese države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda u namjeri da sa SNSD-om i HDZ-om formiraju vlast", tvrdi dalje SDA.

19.04.24. 19:33

SDA usvojila 13 zaključaka: "Pozivamo Trojku da prestanu gaziti dostojanstvo bošnjačkog naroda"

Dodaji i da je u proteklih 18 mjeseci Trojka je napravila niz servilnih ustupaka i političkih trgovina na štetu države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda, koje se ne smiju zaboraviti i ne mogu nazvati drugačije nego - izdaja.

Prenosimo dio 'Hronologije 'Trojkinog' popuštanja i izdaje' koju je objavila SDA:

• 15. decembar 2022. godine - "Trojka", SNSD i HDZBiH potpisali sporazum o formiranju državne vlasti u kojem se ne spominje NATO. Nakon formiranja aktuelnog saziva državne vlasti u sjedište NATO-a nije poslan Program reformi BiH za 2023. godinu, te čak nije ni započeto kreiranje tog dokumenta;
• 29. decembar 2022. godine - Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon odluke NSRS-a o usvajanju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a uporedio državnu imovinu sa njivom izjavom: "Državna imovina bez državljana, bez ljudi, i nije neka velika vrijednost. Kakve fajde od toga čijom zovemo njivu ako nema nikoga da je uzore".
• 1. februar 2023. godine - Elmedin Konaković se sastao sa Miloradom Dodikom u Palati RS-a u Banjoj Luci, uz protokol koji odgovara međunarodnim susretima. Na sastanku razgovarano i o vanjskoj politici BiH, te kadroviranju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, iako predsjednik entiteta nema nikakve ovlasti po pitanju vanjske politike ni kadroviranja u diplomatsko-konzularnoj mreži;
• 21. februar 2023. godine - Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tokom posjete Zagrebu najavio da će u junu biti održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske na kojoj će se razgovarati o „izbornoj reformi u BiH”, što je omogućavanje direktnog  miješanja Hrvatske u unutrašnje odnose u BiH;
• 19. mart 2023. godine - Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković gostujući u emisiji „Nedjeljom u 2“ na HRT-u odbio odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, uprkos činjenici da agresiju potvrđuje nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju;
• 20. mart 2023. godine - Denis Bećirović i Željka Cvijanović preglasali Željka Komšića i usvojili budžet za 2023. godinu koji predviđa povećanje plaća članovima Predsjedništva BiH, ministrima i parlamentarcima, te koji ne sadrži sredstva predviđena za modernizaciju opreme Oružanih snaga BiH;
• 11. maj 2023. godine - Održana sjednica Vijeća ministara BiH koju je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković nazvao "historijskom". Na toj sjednici "Trojka" je odobrila početak projekta izgradnje Istočne gasne interkonekcije bez usvajanja državnog zakona o gasu, dok je Južna interkonekcija dobila samo načelnu podršku bez formalne odluke. Na istoj sjednici usvojen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u sa amandmanima SNSD-a, kojim je obesmišljeno to zakonsko rješenje, što su kasnije kritikovali Delegacija EU, OHR, OSCE i strane ambasade. Na "historijskoj sjednici" usvojen i Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH, koji je kasnije oboren u parlamentarnoj proceduri;
• 26. maj 2023. godine - Novo rukovodstvo OSA-e ukinulo mjere zabrane ulaska u BiH Milošu Koviću i advokatu Radovana Karadžića Goranu Petronijeviću, velikosrpskim agitatorima i negatorima genocida u Srebrenici. Ovom dvojcu je ulazak u BiH zabranjen u prošlom mandatu, kada je OSA-om rukovodio Osman Mehmedagić;
• 1. juni 2023. godine - Milorad Dodik se nakon sastanka sa Draganom Čovićem u Mostaru zahvalio ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću na lobiranju u Evropskoj uniji da se povuku sankcije RS-u, odnosno da se deblokira isplata sredstava koja je ranije blokirana zbog Dodikove politike;
• 25. juli 2023. godine - Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je podržao zahtjev ministara iz RS-a da Ministarstvo odbrane BiH vrati 3,6 miliona KM koje je Ministarstvo finansija i trezora BiH ranije prebacilo za nabavku američkih helikoptera;
• 22. august 2023. godine - Zastupnici Trojke glasali za izbor novog SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH, čime su, nakon izbora SNSD-ovog direktora UIO-a BiH, toj stranci prepustili na upravljanje finansijski sektor BiH;
• 4. septembar 2023. godine - Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH izmijenio koeficijente za raspodjelu PDV-a, a prema toj odluci je koeficijent za RS uvećan na 34,44%, što će u praksi značiti dodatnih 60 miliona KM do kraja godine za ovaj entitet, a na štetu FBiH;
• 15. novembar 2023. godine - Vlada Federacije BiH isključila državne institucije prilikom donošenja odluke o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals. Tim činom je dat legitimitet zahtjevima Milorada Dodika da državna imovina pripada entitetima, te da entiteti imaju ekskluzivna prava na upravljanje tom imovinom;
• 9. januar 2024. godine – Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković odbio komentarisati proslavu neustavnog 9. januara u Banjoj Luci, tvrdeći da je takvo narušavanje ustavnopravnog poretka BiH "trivijalna stvar";
• 16. januar 2024. godine – Članica stranke Narod i pravda Sabina Silajdžić objavila tekst u kojem izjednačava 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, sa 9. januarom, neustavnim "danom RS-a".
• 18. januar 2024. godine – Na privatnom imanju Milorada Dodika u Bakincima održan sastanak vladajuće koalicije koji je rezultirao dokumentom nazvanim "Dogovor lidera političkih stranaka u BiH". Tim je dogovorom, između ostalog, predviđeno odbacivanje SDA-ovog prijedloga tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa, a koji je već dobio podršku Predstavničkog doma.  Kasnije je ovaj segment dogovora implementiran u Domu naroda. Također su kao prioritet utvrđene izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno rješavanje "hrvatskog pitanja", uprkos činjenici da te izmjene uopće nisu bile uvjet za otvaranje pregovora BiH i Evropske unije.

 Ostatak dokumentra možete pročitati na LINKU.