Historijska odluka UN-a: Prije dvije godine usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici
/ Komentari (3)
Povratak na članakNAPOMENA: Komentari su isključivo lični stavovi autora. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i pisanja komentara koji podstiču na mržnju. Strogo zabranjen bilo kakav govor mržnje na portalu radiosarajevo.ba, zbog kojeg možete biti krivično procesuirani. Radiosarajevo.ba ima pravo i obavezu da na zahtjev zvaničnih organa dostavi podatke o korisniku čiji komentari sadrže govor mržnje, kao i da korisniku trajno blokira pristup. Obaviještavamo vas da svaki čitatelj dobrovoljno pristupa čitanju i kreiranju komentara i prihvata mogućnost da neki komentari mogu sadržavati narativ koji je u suprotnosti sa vjerskim, nacionalnim, moralnim i drugim načelima. Radiosarajevo.ba ima pravo da obriše sporne ili prijavljene komentare bez najave i objašnjenja. Radiosarajevo.ba koristi automatski sistem prepoznavanja i uklanjanja govora mržnje i drugih neprimjerenih sadržaja u komentarima.
/ Najnovije
Da odradio je to Zlatko Lagumdžija, da je to radila neko iz poštene i skromne stranke ništa ne bi bilo
ZLOgumdžija ka Poštar Joca Joco, ti si notorni glupan koji uporno zagađuje komentare. SA BESMISLENOM REZOLUCIJOM BRIŠEMO DUPE, JASNO? taj toalet papririć je za ionako mahnite džihadiste fosne. VELEIZDAJNICI SEJDO-džamija i slučajni prolaznik ZLOgLumdžija! Tijekom 2014. i 2015. godine, kada je trebalo potpisati sporazum o državnoj granici između BiH i Crne Gore, u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuta je snažna inicijativa da se Sutorina vrati u sastav BiH.Uloga BiH političara u tom procesu bila je: Željko Komšić: Kao član Predsjedništva BiH, a kasnije i kao predsjedavajući Ustavnopravne komisije, također je bio protiv otvaranja međunarodnog spora s Crnom Gorom. Zastupao je stav da Sutorina prema međunarodnom pravu pripada Crnoj Gori te da bi inzistiranje na promjeni granica nepotrebno narušilo bilateralne odnose i europski put obiju zemalja. Zlatko Lagumdžija: Kao tadašnji ministar vanjskih poslova BiH, zalagao se za potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom, javno ističući da Sutorina ne može biti dio BiH prema važećim međunarodnim dokumentima (Dejtonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije). Smatrao je da su povijesna prava nevažeća u tom kontekstu i da teritorij pripada Crnoj Gori. Zahvaljujući stavovima dužnosnika poput Komšića i Lagumdžije, Parlamentarna skupština BiH je odbacila rezoluciju o Sutorini. Ugovor o državnoj granici između BiH i Crne Gore službeno je potpisan 2015. godine u Beču, čime je Sutorina i službeno potvrđena kao dio teritorija Crne Gore.
***