Revizija otkrila dramatično stanje u institucijama BiH: Budžeti rastu, a zaposlenih je sve manje

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, nedavno je objavio godišnje izvještaje o finansijskoj reviziji za 2025. godinu institucija Bosne i Hercegovine. Uporednom analizom većine institucija sektora sigurnosti, u odnosu na izvještaje Ureda za 2022. godinu, primjetno je povećanje izdvajanja budžetskih sredstava za ove institucije, ali i trend smanjenja broja uposlenih.

Povećana izdvajanja za institucije na državnom nivou svakako je pozitivan pomak u jačanju institucionalnih kapaciteta u datim socioekonomskim okolnostima, ali i približavanju uslova rada i kompenzacije uposlenih u odnosu na njihove kolege na nižim nivoima vlasti. Disbalans u visini primanja zaposlenih na državnom nivou u komparaciji s ostalim administrativnim nivoima u značajnoj mjeri se odražavao na kvalitet i atraktivnost popunjavanja pozicija u institucijama BiH.

Ono što zabrinjava i što svakako utiče na kapacitete i mogućnost institucija u sektoru sigurnosti da pruže adekvatan i potreban nivo zaštite svih građana te državnih interesa, primjetan je trend smanjenja uposlenih u skoro svim sigurnosnim institucijama. Konsekventno, nedovoljna popunjenost otvara pitanje sposobnosti institucija da kvalitetno odgovore na poslove i zadatke u okviru svojih nadležnosti, a samim tim i da obezbjede adekvatan nivo zaštite u vezi s prijetnjama po sigurnosti BiH i sprovođenje vladavine prava.

Trending

Revizija otkrila dramatično stanje u institucijama BiH: Budžeti rastu, a zaposlenih je sve manje

Uporedni pokazatelji iz izvještaja Ureda za reviziju za 2022. godinu, kada je još na snazi bio određeni moratorijum na zapošljavanje u institucijama BiH, po odluci tadašnjeg Vijeća ministara BiH, s prošlogodišnjim izvještajima ilustrativno ukazuju na uočene varijable.

Ministarstvo odbrane BiH je sa 412 miliona iz 2022. godine povećalo budžet na 465 miliona utrošenih sredstava u 2025. godini, dok se broj uposlenih u tom periodu smanjio sa 9204 na 8807.

Prije 1 dan

Rezultati ankete Radiosarajevo.ba: Povjerenje u institucije opada zbog porasta nasilja

Granična policija BiH je povećala budžet u posmatranom periodu sa 105 na 130 miliona, a smanjila broj uposlenih sa 1994 na 1854.

Sličan trend imala je i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH. Dok je broj uposlenih ove agencije opao sa 873 na 803, zabilježeno je povećanje budžeta sa 45 milion na 51 milion BAM.

U oblasti vladavine prava i carine zabilježeni su slični pokazatelji.

Sud BiH je povaćao utrošena izdvajanja sa 20.5 miliona na skoro 26 miliona, a broj upslenih je pao za 5 osoba sa 272 na 267.

U istom periodu, broj zaposlenih u Tužilaštvu BiH, s prosječnog broja u 2022. godini od 239, smanjen je na 227, dok su utrošena sredstva povećana za 2 miliona, odnosno sa 20 na oko 23 miliona u 2025. godini.

Analizirajući pokazatelje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, utrošena sredstva su zabilježila porast sa 224.5 miliona na 296.5 miliona na kraju 2025. godine te porast uposlenih sa 2375 na 2411, sa napomenom da je i sistematitacija u tom periodu povećana za 100 osoba, odnosno na ukupno 2691.

Analiza izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH ukazuje na određene nekonzistentnosti i metodološke manjkavosti ili ograničenja u predstavljanju podataka o broju uposlenih, tako da ponekad nije moguće sačiniti detaljnu i preciznu komparaciju. Tako podaci agencija, kao što je to slučaj s Graničnom policijom BiH, ukazuju na još dramatičnije stanje, po kojem je popunjenost manja za 44% u odnosu na sistematizaciju ili iskazani nedostatak oko 1300 uposlenih. Sličan trend je uočlliv i u ostalim policijskih agencijama, s projekcijom da će ove i naredne godine, radi odlazaka u penziju, situacija biti dodatno pogoršana.

Izjave pojedinih političara u aktuelnom sazivu da je došlo do jačanja institucija na državnom nivou stoga treba uzeti s određenom rezervom. Nesporno je i ohrabrujuće da se povećavaju izdvajanja za institucije na državnom nivou, posebno u sektoru sigurnosti koji je proteklih godina bio permanetno izložen nelojalnoj i vjerovatno smišljenoj strategiji gubitka atraktivnosti i konkuretnosti u odnosu na druge nivoe vlasti. Ipak, nesporni pokazatelji smanjenja broja uposlenih, a samim tim i kapaciteta sigurnosnih institucija, nesumnjivo ukazuju na nedostatak političke volje ili pak zainteresovanosti da se zaštitnici interesa države i svih građana adekvatno pozicioniraju u sistemu sigurnosti. Ta obaveza proističe i u okviru našeg pridruživanja u EU i NATO, pri čemu ne manjka deklarativne podrške svih političkih aktera. Međutim, takva verbalna orijentacija mora biti utemeljena i na praktičnim i sistemskim rješenjima, navodi se u saopćenju Centra za sigurnosne studije kojeg potpisuje Denis Hadžović.