Ratni zločinac Amir Ćoralić silovao djevojčicu tokom rata u Cazinu, a kaznu otkupio za 36.500 KM

10
Radiosarajevo.ba
Ratni zločinac Amir Ćoralić silovao djevojčicu tokom rata u Cazinu, a kaznu otkupio za 36.500 KM
AA / Cazin

Otmica, prijetnje i silovanje četrnaestogodišnje djevojčice. Ratni zločin u blizini Cazina počinjen u zimu 1993. godine, a dvadesetak godina kasnije novčano kažnjen.

Najmanje 14 osoba zamijenilo je, u zadnjoj deceniji u Bosni i Hercegovini, kaznu zatvora zbog ratnog zločina za novčanu, podaci su do kojih je Radio Slobodna Evropa (RSE) došao u sudovima i Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). Među njima su i oni osuđeni za silovanje u ratu.

"Zaista je sramno da se trguje s takvim zločinima, pogotovo nad ženama koje su pretrpjele silovanje", kaže za Radio Slobodna Evropa Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95.

'Upaljen alarm' u Moskvi: 'Zabrinuti smo, pripremaju se izvršiti nuklearni udar'

'Upaljen alarm' u Moskvi: 'Zabrinuti smo, pripremaju se izvršiti nuklearni udar'

Upravo zbog ratnih zločina u Foči, Haški tribunal je prvi put u historiji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

Za silovanje maloljetnice u Cazinu, Amir Ćoralić, bivši vojnik takozvane Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, platio je kaznu od 36.500 maraka (oko 18.000 eura).

Zajedno s dvojicom naoružanih suboraca, on je sredinom decembra 1993. godine, dva sata iz ponoći, odveo dvije djevojčice iz njihovih porodičnih kuća. Kasnije je u automobilu silovao jednu od njih, a za to je pred Kantonalnim sudom u Bihaću 2015. godine osuđen na godinu zatvora.

Radomir Milić oslobođen optužbe za zločin u Trebinju

Radomir Milić oslobođen optužbe za zločin u Trebinju

Iako zakon predviđa minimalno pet godina zatvora za ratni zločin protiv civila, sporazum o priznanju krivice Ćoraliću je omogućio blažu kaznu, jer je sud priznanje prihvatio kao olakšavajuću okolnost. On je potom iskoristio zakonsku pogodnost i zatvorsku kaznu "otkupio".

Njegov tadašnji branilac Omer Abdagić smatra da je obzirom na "visinu kazne", svrha kažnjavanja postignuta.

"Obzirom na način počinjenja krivičnog djela i posljedice koje su proistekle iz svega toga, smatram da je u to vrijeme kazna adekvatna počinjenom djelu", komentariše Abdagić. On dalje za RSE kaže da je sud u potpunosti prihvatio prijedlog odbrane za izricanjem novčane kazne.

"A istovremeno da se žrtva u postupku obešteti u cjelosti. Što je i učinjeno", navodi cazinski advokat.

Obeshrabrenje za žrtve

Kakav je odnos pravosuđa prema žrtvama i kakvu poruku ova praksa šalje pita se Midheta Kaloper iz fočanskog udruženja žrtava rata. Ona, dodaje, nije ni imala informacije da zakon u BiH omogućava osuđenim ratnim zločincima da otkupe zatvorsku kaznu.

Potresna ispovijest Alena Muhića: Kako sam upoznao biološkog oca optuženog za silovanje?

Potresna ispovijest Alena Muhića: Kako sam upoznao biološkog oca optuženog za silovanje?

Kaloper ističe da takva situacija može dodatno demotivirati žrtve da svjedoče u sudskim procesima protiv optuženih za ratne zločine.

"To nameće pitanje da li se uopće isplati svjedočiti, ako oni mogu da otkupe takav zločin. Mi željno iščekujemo bilo kakvu presudu, pa taman ona bila i godinu zatvora, ali da se zločin osudi", navodi Kaloper.

U Foči, mjestu na jugoistoku BiH, dogodila su se neka od najvećih ratnih stradanja u ratu u BiH, u kojima je ubijeno 3.000 Bošnjaka, među kojima 586 žena, podaci su Udruženja žrtava rata Foča 92-95.

A šta ako se ni novčana kazna ne plati?

Jednogodišnja kazna za ratne zločine protiv civila u Gacku, izrečena je i Goranu Govedarici, pred Okružnim sudom u Trebinju krajem decembra 2022. zbog fizičkog zlostavljanja zatočenika u hotelu "Samački" Termoelektrane Gacko.

Zbog nedostatka dokaza, Govedarica je oslobođen u dijelu optužnice koji ga je teretio za ubistvo jednog od zatvorenika.

Zdenko Mikulić optužen za zločine u Odžaku: Tjerao zarobljenike da pjevaju 'Savom plovi bijeli brod'

Zdenko Mikulić optužen za zločine u Odžaku: Tjerao zarobljenike da pjevaju 'Savom plovi bijeli brod'

Iako je pet godina minimalna kazna zatvora za ratni zločin, prema Krivičnom zakonu SFRJ, Sud je uzeo u obzir "olakotne okolnosti" i Govedarici ublažio kaznu na jednogodišnji boravak u zatvoru.

Sredinom augusta 2023., Okružni sud je odobrio Govedaricin zahtjev i dio zatvorske zamijenio za novčanu kaznu, u iznosu od 18.250 maraka (oko 9100 eura), što odgovora kazni od šest mjeseci u zatvoru.

Kaznu je trebao platiti u roku od šest mjeseci, što do danas nije učinio.

"Osuđeni još nije u cjelosti izmirio zatvorsku kaznu, pa je u proceduri postupak da se preostali dio novčane kazne zamijeni kaznom zatvora", naveli su iz Okružnog suda u Trebinju za Radio Slobodna Evropa.

U zatvor zbog ratnog zločina protiv civila, nije morao ni bivši pripadnik HVO-a Mirko Ćulap, koji je osuđen u oktobru 2022. u Odžaku i otplatio je kaznu za 36.500 maraka (oko 18.000 eura). Ćulap je tokom rata bio stražar u Osnovnoj školi u tom gradu na sjeveru BiH, u kojoj su bili zatočeni pripadnici srpske nacionalnosti.

U periodu između 8. maja i 9. jula 1992. godine je, prema presudi, pretukao zatočenog civila, zajedno sa još tri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.

"Tražio je da raširi ruke i noge, da se nasloni na zid u školskom hodniku, a da ruke podigne iznad glave. Zajedno su ga tukli nogama obuvenim u vojničke čizme u predjelu bubrega", navodi se u presudi.

Oslobođen optužbi za ratne zločine, sada od države traži 280.000 KM za naknadu štete

Oslobođen optužbi za ratne zločine, sada od države traži 280.000 KM za naknadu štete

Kantonalni sud u Odžaku pravosnažno je Ćulapa osudio na jednu godinu zatvora, navodeći kao "olakšavajuće" okolnosti činjenicu da nije ranije osuđivan, da je porodični čovjek sa dvoje djece, te da njegova "žrtva nema trajnih posljedica".

Jedan od zatvorenih u školi u kojoj je Ćulap bio stražar je i Milan Miletić. Ovaj bivši logoraš koji je u školi bio zatočen tri i po mjeseca za RSE kaže da je otkupljivanje kazni za osuđene ratne zločince još jedno poniženje za žrtve.

"Neko ko je osuđen za ratni zločin može da otkupi svoju slobodu, a šta je sa nama? Ne možemo dobiti pravdu, a za odštetu nas upućuju na parnice koje se nikome ne isplate. Poniženi smo gdje god krenemo", ističe Miletić.

Miletić je svjedočio u nekoliko sudskih procesa protiv optuženih za ratne zločine na području Odžaka a, kako kaže, među žrtvama je sve manje motivacije i želje da se pojavljuju na sudu.

"Da se ti sudovi stave u položaj žrtve, koja je doživjela torturu, razmišljanje bi im bilo drugačije o toj godini koju dosude za ratni zločin. Trebali bi vidjeti kako je kad za 62 dana ne pojedu jedan hljeb i ne popiju litru vode, a pet puta dnevno dobiju batine", ističe Miletić.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (10)

/ Povezano

/ Najnovije