Rasprava o zakonu o graničnoj kontroli: Opozicija tvrdi - "Ovo je uzimanje nadležnosti države BiH"

U toku je hitna sjednica predstavničkog dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

U pitanju su europski zakoni - prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka, koje je polovinom decembra prošle godine jednoglasno utvrdilo Vijeće ministara BiH i uputilo ih u parlamentarnu proceduru.

Rasprava o zakonu o graničnoj kontroli u parlamentarnoj skupštini Parlamentarne skupštine BiH se nastavila, nakon glasovanja o hitnom postupku, te su zastupnici podijelili svoje viđenje zakona. 

Trending

Država mora djelovati: Ubrzati međunarodnu potjernicu, zabraniti letove letjelicama iz RS-a!

Zastupnik Jasmin Emrić (NES) je rekao da "Zašto se daje graničnoj policiji da odlučuje pod kojim uvjetima može izvršiti prijelaz preko granice, ljudi i dobara, ovo se ne može dopustiti bez Ministarstva sigurnosti BiH. Sa svim navedenim i primjedbama, propuštamo šansu da se ovaj zakon usvoji u parlamentarnoj proceduri. Negodujem uskraćivanje amandmanskog djelovanja. Ovo je vaš način rada, ali za budućnost vas molim da nas ne isključujete da ne možemo ravnopravno sudjelovati u donošenju zakonskih procedura".

Midhat Čaušević (SDA) je rekao da "razlog zbog čega smo bili protiv hitnog postupka, kao klub SDA je član 76. U istom članu, stav 3. se jasno kaže da provjere podataka iz evidencije člana 78. bit će omogućene policijskim tijelima u skladu sa njihovom nadležnosti, elektronskim putem u realnom vremenu. Ovaj član i stav je doslovno razgrađivanje onoga što je institucionalni okvir BiH u dijelu da je pristup podacima imala samo granična policija, odnosno podatke koji su bili potrebni mogli su dobiti agencije uz pismeno obrazloženje.

23.01.25. 10:15

Članovi Predsjedništva BiH svečano dočekali predsjednika Češke Petra Pavela

Svih petnaest policijskih organa u BiH imat će mogućnost da dobiju podatke o prelascima u BiH i to elektronskim putem u realnom vremenu", rekao je Čaušević (SDA).

"Petnaest agencija će moći pristupiti podacima u bilo kojem trenutku, bez jasnog obrazloženja", rekao je Čaušević. "Na skupštini RS-a rekli su da 'Uspjeli smo ubaciti stav 3. ovo do sad entitet RS to nije imao, a sada ima' (Nenad Nešić). A pozitivan stav je dao i ministar MUP RS. Ovo je uzimanje nadležnosti države BiH", rekao je Čaušević.

Šerif Špago (SDA) je govorio da je "ovaj zakon djelomično usklađen sa pravnim direktivama EU. Mogli smo dobiti rok da ga uskladimo. U VSTV-u je bio godinu dana. Imali smo mišljenja i drugih tijela u državi, ali od predlagača nemamo obrazloženje o prijedlogu iz Ureda za zakonodavstvo, što imamo u većem dijelu za naredni zakon.

Ja se ovdje kratko osvrćem na neke dijelove zakona. On će sigurno danas proći, za sve zakone EU sam da se usvoje, ali ne na bilo koji način i pod svaku cijenu".

Naveo je i problematične članove zakona iz ugla zastupnika Špage: "referiram se na Čauševića za član o podacima. Taksativno, član 4. nisu definisani organi za provođenje zakona. Dovoljno je definisati da je za provođenje granične kontrole nadležno Ministarstvo sigurnosti, član 7. stav 3. nedovoljno definisan izraz ovlašenja, da li se radi o policijskim ovlašenjima ili drugim, član 7. stav 4. nedefinisana je suradnja Granične policije sa drugim službama, član 10. stav 1. umjesto mjesta treba da stoji granična policija, mi u zakon sada uvodimo i niže nivoe, član 11. ništa, član 11. stav 8. neki ga brane, do sada nismo imali zakonsku regulaciju za ove table.

Ono što sam rekao u uvodu, sada imamo mogućnost da 50 metara od granice možemo staviti turističke panele. U ovom članu definišemo i druge table, kakve veze to ima sa graničnom policijom? Član 66. direktno se daje mogućnost da strane službe mogu raditi sa institucijama šta god žele. Zašto se daje mogućnost da rade sigurnosne stvari u BiH?

23.01.25. 10:22

Burno u Parlamentarnoj skupštini BiH: Opozicija bila protiv hitne procedure koja je kasnije usvojena

Upitan je član 68. kontakt tačka granične policije za međunarodnu suradnju sa FRONTEXom, da li je ovo uzimanje nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH? Član 70. nije definisano ko je odgovoran za unos oružja u BiH, previše indicira na postavljanje mogućnosti neželjenih situacija. Prijedlog je da to bude Ministarstvo sigurnosti BiH. Član 72. postoji mogućnost da stranac može unijeti oružje u BiH preko članstva u lovačkom društvu, neprecizno je definisano. Član 72. stav 2. naš policajac unosi oružje u pasoš, a ne vraća stranca sa granice. Član 76. nema definiciju", rekao je Čaušević. 

Zastupnik Šemsudin Dedić (SDA) je govorio da "U članu 11. stav 4. određeno je da će Vijeće ministara šest mjeseci od stupanja na snagu donijeti odluku o graničnim prijelazima koji nisu definisani međunarodnih ugovora. Tu prije svega mislim na međunarodni ugovor sa Hrvatskom o granici. Granica sa Hrvatskom je danas granica sa EU koji je glavni trgovinski partner BiH. Ugovor sa Hrvatskom potpisan je više od 11. godina i tada su samo dva granična prijelaza: Gradiška i Bijača određeni za izvoz roba prema EU na kojima postoji inspekcijska kontrola. Od ugovora do danas imali smo broj inicijativa kao privredne komore i drugog da se ugovor izmjeni. 

Vrijednost BiH izvoza je povećana skoro za 8 milijardi KM, a uvoz za 15 milijardi KM od tog vremena. Izvoznici iz USK i drugih krajeva imaju nepotrebne troškove. Predlažem zaključak da predstavnički dom PS BiH da zaduži Vijeće ministara da nakon stupanja na snagu zakona u suradnji sa Hrvatskom završi ili izmjeni ugovor, ili potpiše novim, čime će se osigurati kategorizacija novih prijelaza: Izačić i Ličko Petrovo selo, Svilaj i Donji Svilaj, Šamac ili Slavonski šamac ili drugi koji ispunjavaju uslove", rekao je. 

Zastupnik Šemsudin Mehmedović (Naprijed) "Iako je usvojena hitna procedura, ući će u zapisnik i shodno dosadašnjoj praksi, nećemo se osvrtati na to. Navest ću banalan primjer apsurdnosti ovog zakona bez da intervenišemo sa sigurnosnog aspekta. U jednom članu predviđeno je da unos oružja ide prema proceduri da konzulat države odakle se uvozi oružje od stranca mora dobiti odobrenje. S obzirom da u konzulatima rade uhljebi političkih stranaka, navest ću primjer neuralgičnih tačaka tipa Ukrajine, odakle mogu doći ljudi sa legalnim odobrenjem i ugroziti sigurnost građana BiH. Sa sigurnosnog aspekta i argumenata mojih kolega, to bi trebalo popraviti, ali mislim da će samo ostati upamćeno, a ne promijenjeno. Ja ne mogu podržati ovakav zakon", rekao je Mehmedović. 

Rasprava je zaključena, buduća rasprava ide ka drugom zakonu.