Predloženo definiranje međunarodnog plovnog koridora za BiH

Fena
Predloženo definiranje međunarodnog plovnog koridora za BiH

Na osnovi razgovora s premijerom Republike Hrvatske Andejem Plenkovićem, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je 4. septembra uputio pismo s prijedlogom brzog rješenja pitanja utvrđivanja granice između BiH i Republike Hrvatske s posebnim fokusom na razgraničenje na moru i međunarodni plovni koridor, a što je naznačeno u ovom pismu.

"Uvažavajući dobrosusjedske odnose između BiH i Republike Hrvatske, pozdravljajući nedavno održanu zajedničku sjednicu između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske kojom je potvrđena obostrana spremnost na dalji razvoj i jačanje naših odnosa na bazi mađusobnog uvažavanja i u skladu sa načelima i pravilima unutrašnjeg i međunarodnog prava, te imajući u vidu neophodnost ratifikacije ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kojeg su na međudržavnoj razini potpisali 30.7.1999. godine predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, a kojim bi se finaliziralo pitanje kopnenog i morskog razgraničenja između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, imam potrebu da vas, koristeći isključivo relevantne dokumente i činjenice, još jednom informišem o detaljima u vezi sa aktuelnom temom izgradnje 'Pelješkog mosta' i predložim određene aktivnosti koje bi mogle voditi ka obostrano prihvatljivom rješenju", naveo je Zvizdić.

On je ocijenio da je najavljena izgradnja „Pelješkog mosta“, koji predstavlja samo jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, od izuzetne važnosti za Bosnu i Hercegovinu jer se direktno dotiče suvereniteta BiH i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi u skladu sa odredbama Konvencije UN o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i BiH i Republika Hrvatska. 

"S tim u vezi, i bez namjere da umanjim potrebu Republike Hrvatske koja ide u pravcu komunikacijskog povezivanja kopnenih dijelova, želim vas upoznati sa najvažnijim činjenicama, dokumentima i zaključcima u vezi sa dosadašnjim aktivnostima koje se odnose na razgraničenje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, posebno u vezi sa 'Pelješkim mostom' i razgraničenjem na moru, o čemu je Hrvatska u proteklom periodu bila redovno i službeno informirana: Ugovor o državnoj granici između između BiH i Hrvatske je na međudržavnoj razini potpisan 30.7.1999. godine. I pored činjenice da su Državna komisija za granice BiH i Komisija za državnu granicu Republike Hrvatske izradile, verificirale i usvojile detaljan opis granice 2004., odnosno 2005. godine, Ugovor o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske još uvijek nije ratificiran, što je conditio sine qua non za njegovu punu pravnu valjanost", navodi se u pismu. 

Dalje se podsjeća da je Predsjedništvo BiH, kao organ koji po Ustavu Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za vođenje vanjske politike, je, dana 17.10.2007. godine, usvojilo zaključak koji glasi:

„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države“, te je „zatraženo da Republika Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta“. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je sa ovakvim stavom upoznalo predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske u pismu upućenom u aprilu 2009. godine, poslije čega Predsjedništvo BiH nije usvojilo bilo kakav akt kojim bi se pomenuti zaključak promijenio ili poništio.

Zvizdić smatra potrebnim ukazati i na pogrešno intrepetiranje pravne i izvršne valjanosti „zabilješke“ sa sastanka stručnih grupa imenovanih od strane Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, održanog 07.12.2006 godine, a u vezi s rješavanjem tehničkih pitanja vezanih za izgradnju „Pelješkog mosta“. 

"Vjerujem da Vam je poznato da je verifikacija stavova zauzetih na ovom sastanku, sa bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od strane Vijeća ministara BiH, što je i konstatovano u tački 5. na obostrano parafiranoj Zabilješci sa sastanka. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, o čemu je upoznata Vlada Republike Hrvatske, nikada nije dalo saglasnost na tzv. Usaglašenu zabilješku, odnosno stavove Stručnih grupa. Vođen genezom pomenutih aktivnosti kao i navedenim činjenicama, i Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH  je na sjednici održanoj 05.jula 2017 godine, donio zaključak kojim je od Vijeća ministara BiH zatražio upućivanje note Republici Hrvatskoj kojom bi se zatražila obustava svih aktivnosti u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta dok se o istom ne postigne potpuna saglasnost dvije države", navodi se u pismu.

Imajući u vidu sve navedeno, ističe Zvizdić, jasno je da nijedno tijelo BiH: Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH ili Vijeće ministara BiH, nije u sklopu svojih ustavnih nadležnosti dalo saglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav akt sa Republikom Hrvatskom u vezi s izgradnjom „Pelješkog mosta“.

Suština je dakle, smatra predsjedavajući, u prethodnom rješavanju pravnih pitanja od interesa za Bosnu i Hercegovinu, odnosno u koordiniranoj i sinhroniziranoj realizaciji prava koje traže i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. To bi za Bosnu i Hercegovinu značilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, sa trenutnim fokusom na  razgraničenje na moru, što podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvatanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim BiH ima puni suverenitet sa otvorenim morem, a u skladu sa UN Konvencijom o pravu mora koju su potvrdile i BiH i Republika Hrvatska, i na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Republika Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti svoje kopnene teritorije.

Isto tako, naglašava Zvizdić,  bi bilo neophodno pristupiti i neodložnoj parlamentarnoj ratifikaciji Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. godine čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

Brza i uspjašna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih komšijskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava.

"Još jednom želim naglasiti potpunu opredijeljenost za jačanje i razvijanje dobrosusjedne saradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Budite uvjereni da će sve moje aktivnosti biti usmjerene u tom pravcu i bazirane na principima međusobnog uvažavanja i poštivanja normi i pravila međunarodnog prava. U skladu sa tim, a cijeneći dobre bilateralne odnose između naše dvije zemlje, uz iskrenu želju da isti budu očuvani na postojećem nivou, i očekujući dobru volju u vezi ovog izuzetno značajnog pitanja za suverenitet Bosne i Hercegovine, pozivam Vas da što prije održimo sastanak na ekspertnom i izvršnom nivou i razmotrimo moguće modele rješavanja ovog pitanja na obostrano zadovoljstvo", naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u pismu hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije