Pozdravljamo namjeru Steinmeiera da preispita odluku o odlikovanju Greifa

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine pozdravio je namjeru predsjednika Savezne Republike Njemačke Franka-Waltera Steinmeiera da preispita odluku o odlikovanju predsjednika tzv. "Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine" Gideona Greifa Ordenom za zasluge SR Njemačke.

"Predsjednik Steinmeier je bio jedan od učesnika obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a "Srebrenica". Tadašnja njegova poruka podrške žrtvama genocida i radu Memorijalnog centra Srebrenica bila je nedvosmislena. Ne ulazeći u sadržaj i ne sporeći druga djela i rad Gideona Greifa kada je u pitanju zločin Holokausta, smatramo da je nedopustivo da se pri odluci o dodjeli jednog od najviših priznanja Njemačke ne uzme u obzir Greifov doprinos historijskom revizionizmu i politizaciji pitanja genocida u Srebrenici.

Nadamo se da će činjenice u vezi sa njegovim radom u tzv. "Nezavisnoj međunarodnoj komisiji za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine" doprinijeti promjeni odluke predsjednika Steinmeiera. Do tada i poslije toga mi ćemo stajati uspravni, te pozivamo predsjednika Steinmeira da posjeti mezarje žrtava genocida, sasluša priče svjedoka i porodica žrtava genocida. Naša vrata ostaju otvorena za učenje i saznavanje, u nadi da ćemo svi shvatiti da ne smijemo sebi dopustiti uvažavanje bilo kakvog pokušaja historijskog revizionizma i gaženja po dostojanstvu žrtava, bile one žrtve Holokausta ili žrtve genocida u Srebrenici", zaključuju iz Memorijalnog centra.

Trending

Kriza u zdravstvu EU članice: Više od 2.700 doktora dalo kolektivni otkaz

U svojoj poruci za 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, 2020. godine, predsjednik Steinmeier je poručio:

"Čak i sada, šta se desilo u i oko Srebrenice prije 25 godina još uvijek nas ostavlja bez teksta i užasnute. Ime ovog bosanskog grada je urezano u naše kolektivno sjećanje kao najmračnije poglavlje u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije u devedestim. Brutalnost i obim ubistava hiljade muslimanskih dječaka i muškaraca ovdje su bez presedana u Evropi od Drugog svjetskog rata. Bio je genocid – to je bila nedvosmislena odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju."