Nobelovac koji je branio Miloševića: Peter Handke ponovo negirao genocid u Srebrenici

U ponedjeljak navečer, ORF je u okviru emisije Kulturmontag prikazao razgovor sa književnikom iz Koruške, Peterom Handkeom. Prema najavi, riječ je o 'jednom od njegovih rijetkih TV intervjua'. Međutim, ovaj navodni novinarski podvig pokazao se kao potpuni promašaj. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz 2019. iskoristio je priliku da još jednom negira i umanji značaj genocida u Srebrenici.

"Genocid me ne zanima. Po meni, to što se tamo desilo bio je bratoubilački rat. To je nešto mnogo gore", rekao je Handke u intervjuu. Nastavio je: "Genocid je pravni izraz, ali bratoubistvo je biblijski izraz, i to je ono što se desilo. A neću da mi bilo kakve budale naređuju koje ću riječi da koristim – budale koje nemaju pojma o jeziku, slogovima, ritmu i melodiji." Nakon toga, voditeljica nije postavila nijedno dodatno pitanje – uslijedila je promjena teme.

Genocid u Srebrenici u julu 1995. predstavlja najteži ratni zločin u Europi od kraja Drugog svjetskog rata. Pod komandom Ratka Mladića, snage bosanskih Srba su ubile preko 8.000 Bošnjaka u tadašnjoj "sigurnosnoj zoni" pod zaštitom UN-a. Masakr je bio sistematski isplaniran i sproveden, a međunarodni sudovi su ga jasno okvalifikovali kao genocid, podsjeća Taz.

Trending

Ursula von der Leyen u velikim problemima: Isplivale poruke koje mogu uništiti najmoćniju ženu EU

Još tokom 1990-ih i 2000-ih godina, Handke se suočavao s oštrom kritikom zbog svog odnosa prema srpskim ratnim zločincima. U decembru 1996. susreo se s zločincem Radovanom Karadžićem, koji je tada već bio optužen pred Tribunalom UN-a za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti.

Bez kritičkog odmaka

U svojim tekstovima, Handke je nazivao Srebrenicu "navodnim genocidom" i govorio o "navodnim mjestima masakra". Bio je među potpisnicima apela umjetnika u odbranu bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije, Slobodana Miloševića, kojem su bila stavljena na teret brojna ratna zvjerstva, te je objavljivao kritičke tekstove o radu Haškog tribunala.

08.04.25. 15:51

U Sarajevu će biti zasađena 8.372 stabla u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrrenici

S obzirom na njegovu prošlost, teško je razumjeti zašto je ORF Handkeu dao medijski prostor bez ikakvog kritičkog okvira. Nije bilo posebnog povoda – razgovor se samo površno dotakao njegovog novog teksta. I druge njegove izjave bile su problematične: rekao je da više ne može da podnese riječ "demokratija" i ustvrdio da njegova druga domovina, Francuska, nije prava demokratija. "Francuska jeste demokratija, ali s mnogo malih diktatura", izjavio je bez daljih objašnjenja.

Tokom intervjua, Handke se i ismijavao svojim kritičarima. "Ništa nisam osjetio. Nije bilo protivvjetra. To je dio života, dobro dođe za kožu", rekao je kroz smijeh. "Ni jedna riječ koju sam napisao o Jugoslaviji nije za osudu, nijedna. To je književnost", tvrdio je na drugom mjestu. Bečki politikolog Vedran Džihić, porijeklom iz Bosne, na to odgovara: Handkeova pozicija prema Miloševiću i Srebrenici nije književnost, "već politički čin koji je duboko za osudu."