Pejanović: BiH više ne liči na "leopardovu kožu"

Fena
Pejanović: BiH više ne liči na "leopardovu kožu"
Foto: Fena / Mirko Pejanović
Bosna i Hercegovina više ne liči na "leopardovu kožu" kada je u pitanju etnička izmiješanost njenog stanovništva.

To pokazuje i komparativna analiza posljednjeg popisa stanovništva prije rata 1991. i popisa iz 2013. godine, izjavio je danas novinarima u Sarajevu prof. dr. Mirko Pejanović na predstavljanju posebnog izdanja Akademije nauka i umjetnosti BiH "Demografske i etničke promjene u BiH".

Kako je naveo prof. Pejanović, jedan od autora u ovoj publikaciji, prema popisu iz 1991. godine, kada je u BiH bilo 109 općina, 91 je bila multietnička. Od toga je 46 općina bilo po etničkom sastavu tronacionalno, u skoro približnim odnosima Srba, Hrvata i Bošnjaka. Zatim bilo je oko 40 općina koje su imale dvonacionalni sastav, u približnim odnosima dva naroda.

"Sada imamo 141 općinu u oba entiteta, bez Brčko Distrikta, ali je situacija potpuno obrnuta. Dvije trećine od 141 općine u BiH imaju dominantnu, apsolutnu ili dvotrećinsku većinu, samo jednog naroda. Samo 20 općina u RS-u i 22 u Federaciji imaju donekle multietničku strukturu. Dakle, pretežna većina općina u BiH nije više multietnička kako je to bilo prema popisu iz 1991. godine", kazao je prof. Pejanović.

Po njegovim riječima, sad se postavlja pitanje gdje je to grupisanje otišlo, gdje je ta homogenizacija.

"Na neki način formirana su tri područja u BiH u kojima se oblikovalo većinsko življenje jednog naroda. U Republici Srpskoj 80 posto i više stanovništva čine Srbi. U Federaciji 70 posto stanovništva su Bošnjaci, dok Hrvati većinski žive u dijelovima Federacije. Samo 29.000 Hrvata živi u Republici Srpskoj", kazao je on. 

U Federaciji BiH, u pet kantona Bošnjaci su većina od 70 do 90 posto (Kanton Sarajevo, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Bosanskopodrinjski kanton). Hrvati su se homogenizirali i grupisali (više od 70 posto) u tri kantona i jednom mješovitom (Zapadnohercegovački, Livanjski i Posavski kanton, a u Hercegovačko-neretvanskom su Hrvati relativna većina).

"Dakle, formirala su se tri prostora gdje jedan od tri naroda živi kao većinski. To je na neki način rezultat etnopolitika i homogenizacije u poratnom periodu i nasilnog progona u ratnom periodu. Samo su dvije sredine ostale multietničke, Distrikt Brčko i Grad Mostar", zaključio je prof. Pejanović.

Posebno izdanje "Demografske i etničke promjene u BiH" je zbornik gdje su svoje radove u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine objavili poznati stručnjaci: Mirza Emirhafizović, Hasan Zolić, Ivan Cvitković, Slavo Kukić, Zlatiborka Popov Momčinović, Mirko Pejanović, Adila Pašalić Kreso, Muris Čičić i Braco Kovačević.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije