Palmer: SAD podržavaju uklanjanje etničkih prefiksa sa izbora za Predsjedništvo

Neposredno pred odlazak u Bosnu i Hercegovinu, Matthew Palmer je po prvi put nakon što je preuzeo funkciju američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH govorio za Glas Amerike.

Palmer kaže da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.

Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

Trending

Salah postavio nevjerovatan rekord i pokazao zašto mu Liverpool mora produžiti ugovor

VOA: Gospodine Palmer, nakon dvije godine na poziciji specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, sada ste konkretno zaduženi za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini (BiH). Možete li objasniti šta ova funkcija zapravo znači i šta ćete raditi u narednom periodu?

Palmer: Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vodstvo podrži kompromise potrebne za provedbu ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom evropskom putu, te promovisati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Sekretar Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran sa kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu sa ambasadorom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te sa predstavnicima Evropske unije (EU) na postizanju tog cilja.

VOA: Znači li to da će se Sjedinjene Države (SAD) u ovaj proces uključiti još više nego ranije?

Palmer: Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u podsticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora.

VOA: Prošli put smo razgovarali u februaru i govorili ste koliko su važni ograničena ustavna reforma i izborna reforma, ali od tada se nije dogodio veliki napredak. Bilo je mnogo sastanaka, mnogo izjava političara, međutim kad se sve sabere nije bilo značajnog pomaka. S obzirom da ste u to vrijeme govorili da je tada bilo vrijeme za akciju, kako posmatrate protekle mjesece?

Palmer: Bilo je mnogo razgovora, mnogo važnih razgovora. Mislim da su strane prešle dug put ka postizanju zajedničkog razumijevanja postavljenog problema, te toga šta su pitanja i koji su kompromisi kojima će se morati pozabaviti riješiti ih. Iskreno, ovo je pitanje liderstva. Ne postoji ništa fundamentalno u strukturama Dejtonskog mirovnog sporazuma što je nespojivo sa težnjama ka EU, ali potrebno je da politički lideri sprovedu neke značajne reforme kako bi postigli cilj stabilnosti, prosperiteta i evropske perspektive.

VOA: Možete li govoriti malo konkretnije o tome kakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH?

Palmer: Naravno. Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa.

VOA: Da li bi promjene uticale na Dom naroda?

Palmer: Ne na odgovornosti ili nadležnosti Doma naroda, već na proces kojim se biraju pojedini članovi, u ograničenoj mjeri.

VOA: Jedno od glavnih pitanja je to što HDZ i Dragan Čović nisu zadovoljni trenutnim hrvatskim članom Predsjedništva, Željkom Komšićem, odnosno, načinom na koji je on izabran, što bi s njihove tačke gledišta i moglo biti razumljivo. Ali rješenje koje nude, takozvano “legitimno predstavljanje”, pomalo je u suprotnosti s onim što godinama govore zvaničnici SAD i EU, jer bi moglo doći do toga da samo određeni Hrvati, ili Hrvati iz određenih dijelova države, mogu biti izabrani. Šta mislite o pitanju “legitimnog predstavljanja”?

Palmer: Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo sa političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama evropskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi.

VOA: Uključuje li to „legitimno predstavljanje“?

Palmer: Mislim da je Dragan Čović identificirao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski.

VOA: Možda je još rano o tome govoriti, ali ako dobijemo „legitimno predstavljanje“, postoji li bojazan da bi u budućnosti potencijalno moglo doći do novih slučajeva Sejdić-Finci, jer je vrlo teško odrediti ko je pravi Hrvat, ili nije, ko je Bošnjak ili nešto treće?

Palmer: Mislim da uvijek postoje rizici da bi promjene mogle rezultirati sudskim izazovima. To je normalan dio demokracije, sudovi su akteri demokratskog sistema i imaju pravo da se uključe i promišljaju kada ljudi smatraju da su povrijeđena njihova prava i povlastice. To je normalno i uvijek bismo trebali pretpostaviti da će sudovi imati ulogu u tumačenju i provedbi zakona, uključujući i one koji se odnose na izborne reforme. S tim u vezi, mislim da postoji put naprijed za rješavanje slučaja Sejdić-Finci koji bi bio u skladu sa obavezama prema EU, u skladu sa evropskim zakonima i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Imamo stručnjake iz Venecijanske komisije i OSCE -a koji su od samog početka bili uključeni u ovaj proces kako bi osigurali da će postignuti sporazumi i kompromisi izdržati taj izazov, kazao je Matthew Palmer.

Opširniji intervju sa Matthew Palmerom možete pročitati na linku OVDJE.