"Operacija SIPA-a": Finalna faza napada na ustavni poredak i hibridni rat protiv države BiH

Danas smo po svemu sudeći svjedočili smišljenom dezavuiranju javnosti u pokušajima implementacije neustavnih zakona koje je u srijedu, 5.  marta, potpisao osuđeni Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS.

Jedna od definicija koja kaže da je "hibridni rat je multidimenzionalni fenomen koji integrira nekoliko aspekata borbe – vojnu-policijsku, informacijsku, ekonomsku, političku i društvenokulturnu u jednu domenu", savršeno se uklapa u ono što smo gledali danas u bh. javnosti.  

Prema stručnjacima u oblasti sigurnosti, hibridno ratovanje karakteriziraju "višeslojne operacije miješaju vojne mjere (iregularne pobunjeničke taktike, korištenje specijalnih postrojbi, ratovanje u informacijskom i cyber prostoru, ekonomski i politički pritisci) sa civilnim aspektima borbe".

Trending

Jutros u Sarajevu 6°C, stiže nam novi snijeg: Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

Cilj je da se nevojnim sredstvima – ostvare vojni ciljevi.

No, krenimo redom.

Nakon što su u jutarnjim satima 7. marta mediji u zemlji i svijetu prenijeli da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS pod ultimatumom preuzeli zgradu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a uposlenici upućeni kućama, i to pod prijetnjom specijalcima (Slobodan Vasković), nakon što su mediji utvrdili da je zgrada zatvorena, kapija zaključana, i to u vrijeme radnog dana – stiže demantij iz vrha državne policije.

Desilo se to u popodnevnim satima, nakon što je pokrenula lavinu reakcija, uključujući i zahtjev Predsjedništva BiH za intervenciju pripadnika EUFOR-a.

Nije jasno kako je moguće da vrh SIPA-a nakon prve vijesti već nije demantirao ono što se sada želi prikazati dezinformacijom.

Zbog toga ovaj događaj zahtijeva posebnu analizu i odgovorne na sljedeća pitanja:

1.Zašto vrh SIPA nije komunicirao s javnošću i već u prvim minutama i satima nakon plasiranja informacija pojasnio status sjedišta SIPA-e?

2. Šta su vrhu SIPA-e prenijeli službenici u Banjoj Luci i kako je tekao tok komunikacije?

2. Ko je i kako zahtijevao preuzimanje zgrade SIPA-e u Banjoj Luci?

3. Ko je naredio službenicima da napuste službene prostorije?

4. Šta je sa oružjem, pristupom dokumentaciji, predmetima?

5. Ko je na koncu plasirao netačne informacije institucijama, uključujući i najviše, poput Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH?

6. Zašto Milorad Dodik kao glavni akter državnog udara nije demantirao navode o preuzimanju SIPA-e i kako to da nije isključio aktivnosti koje ga vode direktno u oružanu pobunu? Da li bi to bilo moguće?

7. Je li ovo bio još jedan test bh. institucija i međunarodne zajednice ili priprema terena za buduće operacije nakon kojih neće biti demantija?

Opasne aktivnosti

Slična pitanja postavljaju i stručnjaci za sigurnost i vrh SIPA-e i ostali akteri u BiH će javnosti morati ponuditi odgovore.

"Mislim da je ovo finalna faza napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine od strane rukovodstva i pripadnika MUP-a entiteta RS. Sve dok se ne donese Odluka od strane Ustavnog suda BiH, po apelaciji člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i rukovodstva domova u Parlamentu BiH, Denisa Zvizdića i Kemala Ademovića, a zbog antiustavnih i antidejtonskih odluka NSRS, pripadnici SIPA-e ne trebaju ulaziti u direktni sukob s pripadnicima MUP-a entiteta Rs", kaže za portal Radiosarajevo.ba Ahmed Kico, stručnjak za sigurnost i koautor knjige Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan – Aspekti geopolitike i hibridnog rata.

Prema riječima ovog dugogodišnjeg bivšeg službenika obavještajnih agencija, odmah nakon što su napustili radna mjesta u Kancelariji SIPA-e u Banja Luci, svi pripadnici trebaju sačiniti pojedinačne zabilješke.

"U kojima će navesti ko im je to naredio, da li je bilo prijetnji i kakvih, ko su osobe (pored Siniše Kostreševića, direktor Policije RS i Darka Ćuluma, direktora SIPA-e) koje su upućivale prijetnje, kolika je šteta za poslove na kojima su angažovani, da li su i u kojoj mjeri pretrpjeli strah i uznemirenje, šta je sa dokumentacijom, službenom opremom i naoružanjem. Te zabilješke odmah treba proslijediti Tužilaštvu BiH koje će se koristi za nove Izvještaje o počinjenim krivičnim djelima pripadnika MUP-a entiteta Rs protiv državljana BiH, njene imovine, opreme i oružja", upozorava Kico.

07.03.25. 14:19

U Ministarstvu sigurnosti BiH održan sastanak o trenutnoj sigurnosnoj situaciji

Internacionalizuja slučaja

Prema njegovim riječima, sve pripadnike iz Kancelarije SIPA-e iz  Banja Luci, treba odmah rasporediti u kancelarije u Sarajevu i Brčkom.

"Naravno, kancelarije u Brčkom, Sarajevu i Istočnom Sarajevu treba pored pripadnika SIPA -e zaštiti i od snaga EUFOR-a. To je već trebalo uraditi i u Banja Luci. Kada bude donesena Odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bećirovića, Ademovića i Zvizdića, insistirati da se od strana Tužilaštva BiH ubrzaju istražne radnje protiv svih vinovnika, a uz pomoć snaga EUFOR-a da se kancelarije, oprema i naoružanje iz Banja Luke vrate u posjed SIPA-e, te da se policijski službenici vrate na redovno izvršavanje poslova i zadataka u skladu sa Ustavom i zakonima BiH", naveo je sagovornik Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, neophodno je da Predsjedništvo BiH, Ministarstvo vanjskih poslova ovaj slučaj internacionalizuju prema SAD, EU, NATO-u, 

"Visokom predstavniku u BiH, te Savjetu bezbjednosti UN. Dakle, u ovoj fazi neophodna je i dalje institucionalna odbrana Bosne i Hercegovine, njenih agencija i institucija, službenika, dokumentacija, opreme i naoružanja, kao i ukupnih vrijednosti naše države", zaključio je Kico.