Odlazeći visoki predsjednik Schmidt: Svoj posao trenutno obavljam kao pilot koji slijeće u Sarajevo

Visoki predstavnik BiH u ostavci Christian Schmidt u intervjuu za austrijski list Die Presse govorio je o mogućem odlasku s funkcije, budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), kao i o ulozi međunarodne zajednice u BiH.

Schmidt je naglasio da još uvijek nije poznato kada bi mogao napustiti svoju dužnost, niti kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) moglo imenovati njegovog nasljednika. U tom kontekstu je istakao neizvjesnost u kojoj OHR trenutno funkcioniše.

"Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu, u uslovima vizuelnog letenja", rekao je Schmidt, aludirajući na to da OHR trenutno vodi naslijepo bez ikakvog navigiranja međunarodne zajednice.

Trending

Otvoreni novi granični prijelazi između BiH i Hrvatske: U funkciji do 1. oktobra

Govoreći o mogućim kandidatima za svoju poziciju, Antoniju Zanardiju Landiju i Renea Troccaza, Schmidt nije želio davati komentare, ali se osvrnuo na odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama i šire političke poruke koje dolaze iz međunarodne zajednice.

"Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: 'Hajde da probamo nešto novo'", kazao je.

Posebno je izdvojio pitanje državne imovine kao ključni politički i ekonomski problem u zemlji, naglašavajući da ono ima šire posljedice na investicije i infrastrukturne projekte.

"Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija", kazao je.

Na novinarsko pitanje da li su mogući izuzeci za infrastrukturne projekte, Schmidt je rekao da je imao više prijedloga, ali da ih nije želio samostalno provoditi bez šire političke saglasnosti.

Prije 2 dana

State Department o izboru novog visokog predstavnika: "SAD su razočarane podjelama u PIC-u"

"Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini", otkrio je Schmidt.

U intervjuu je bilo riječi i o budućnosti samog OHR-a, odnosno mogućem gašenju ove institucije. Schmidt je podsjetio da je prošlo tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali je upozorio da funkcionalnost države i dalje ostaje ograničena.

On tvrdi da je tokom svog mandata doprinio poboljšanju političkog funkcionisanja u BiH, te da to vidi kao argument u korist opstanka OHR-a.

"Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom.

Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode", kazao je.

Na kraju razgovora dotakao se i šireg pitanja političke odgovornosti i nedostatka konsenzusa u BiH, koji, prema njegovim riječima, i dalje predstavlja glavnu prepreku napretku zemlje u intervjuju za Die Presse.