Još 7 dana do isteka roka: Da li će BiH konačno dobiti nasljednika Christiana Schmidta?
Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ni 20 dana nakon zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), nema novog visokog predstavnika.
Nakon što je sadašnji visoki predstavnik, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio u maju da odlazi s funkcije na kojoj je proveo pet godina, uslijedilo je licitiranje sa imenima njegovog nasljednika, ali i sa samom budućnosti angažmana međunarodne zajednice u našoj domovini.
Sve oči su bile uprte u dvodnevnu sjednicu PIC-a koja je 3. i 4. juna održana u Sarajevu. Očekivalo se da na njoj bude postignut konsenzus i dogovor između međunarodnih partnera Bosne i Hercegovine, te izabere nasljednik Schmidta. Međutim, umjesto nasljednika i konkretnih odgovora - dobili smo nove tenzije.
Kako je Haris Ganić napustio fakultet i odabrao posao iz snova: "Sudbina je tako htjela"
Nesuglasice između dva bloka
Naime, na samom sastanku PIC-a kulminirale su višemjesečne nesuglasice i neslaganja između država članica Europske unije (EU) s jedne i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) s druge strane.
Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini saopćila je nakon sjednice da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog italijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko europskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika".
Ambasada SAD nakon sjednice PIC-a: Prisiljeni smo da preispitamo svoju ulogu u BiH
Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopćenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Naveli su i da "cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika." O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo.
Delegacija EU nakon saopćenja Ambasade SAD: Cijenimo saradnju i nastavljamo rad na izboru šefa OHR-a
Koji je konačni rok za odluku o Schmidtovom nasljedniku?
Ono što je najviše zanimalo javnost u Bosni i Hercegovini je - kada će se okončati trakavica između EU i SAD-a i kada bi naša domovina mogla definitivno dobiti ime Scmidtovog nasljednika?
Iako konkretan datum nije zadat i ne postoji, članice PIC-a su često isticale kraj juna kao konačni rok za dogovor.
S obzirom da je do kraja juna ostalo još tačno sedam dana, može se očekivati da upravo u narednom periodu, odnosno u narednih sedam dana, bude zakazana nova sjednica PIC-a na kojoj će uslijediti novi pokušaj imenovanja Schmidtovog nasljednika.
Diskutabilne izjave najozbiljnijeg kandidata
Nakon informacije o Schmidtovoj ostavci, kao što je iznad istaknuto, u bosanskohercegovačkoj javnosti se počelo licitirati sa imenima njegovog nasljednika.
Najčešće ime koje se spominjalo je 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima. Među kandidatima se nalazi i Rene Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država, ali ime Antonija Zanardija Landija je istaknuto u prvi plan.
Antonio Zanardi Landi rođen je 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju kroz koju su prošli brojni europski državnici i diplomate. Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu i Vatikanu, ali su politički najvažniji njegovi mandati u Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. godine bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. godine obavljao funkciju ambasadora u Rusiji i Turkmenistanu.
Kandidat za novog šefa OHR-a: "U mom srcu gajim posebno osjećanje za Srbiju"; "Rusija do Atlantika"
Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj Stolici. Upravo njegovi angažmani u Beogradu i Moskvi izazivaju najveću pažnju u Bosni i Hercegovini i regionu. Landi godinama važi za diplomatu sa snažnim vezama u srbijanskim političkim krugovima, a dodatnu pažnju izazvala je i njegova izjava iz svojevremenog intervjua za beogradsku Politiku kada je rekao da "u svom srcu gaji posebno osjećanje za Srbiju", dodajući da je oduvijek vjerovao da Srbija ima važnu ulogu u Europi. Analitičari smatraju da bi upravo zbog takvog profila mogao biti prihvatljiviji vlastima u RS-u, ali i Moskvi, koje su posljednjih godina bile izrazito kritične prema Christianu Schmidtu i korištenju bonskih ovlasti.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Landi se do sada nije javno profilirao kroz oštre političke stavove, ali njegovi posljednji intervjui ukazuju na zagovaranje smanjenog međunarodnog intervencionizma i veće odgovornosti domaćih političkih aktera. U diplomatskim krugovima to se tumači kao podrška konceptu "lokalnog vlasništva", odnosno postepenom smanjenju direktne uloge OHR-a u političkim procesima.
Istovremeno, Landi upozorava i na promjene američke politike prema Europi i Balkanu, tvrdeći da se Washington značajno udaljava od pristupa koji je dominirao nakon Dejtona.
Bh. političari uvjereni u dogovor partnera, jedna zemlja ima svog favorita
Na pitanje čija će dominacija na kraju prevagnuti u PIC-u, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković odbacuje scenario u kojem bi došlo do otvorenog preglasavanja ili sukoba među zapadnim saveznicima.
"Ne vjerujem da će sad ići u neko preglasavanje. Amerikanci su možda išli brzo u rješavanje ovog problema nekako su to pojednostavili, imali su tu viziju da to bude gotovo već na prvoj sjednici PIC-a. Europljani malo dublje, šire analiziraju neke moguće posljedice. Ja mislim da i američka administracija tek upoznaje Milorada Dodika. Ja mislim da su uradili dobre stvari, Dodik je odustao od svih onih svojih secesionističkih zakona, povukao, poništio, posuo se pepelom, ali je nastavio da laže i svoje partnere i one s kojima se dogovorio. Oni ga tek upoznaju. Treba neko vrijeme da se malo adaptiraju možda na ove okolnosti bosanskohercegovačke, čudne politike. Kad razgovarate sa ljudima poput Dodika, ništa nije predvidivo", rekao je Konaković u intervjuu za TVSA, te je dodao:
Konaković otvoreno: "Organizator je obećao otkazati Karleušin nastup, očekujem da policija reaguje"
"Neće tu biti nekih preglasavanja. Europa ima tu prednost, oni imaju više ruku u PIC-u, ali ne vjerujem da će oni ići kontra američkog stava grubo, niti će Amerikanci nešto previše vršiti pritisak na Europljane. Prognoziram dogovor naša dva partnera", zaključio je Konaković.
Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini posebnu pažnju posvećuje ovom zapletu, što je i razumljivo s obzirom da je Landi njen državljanin.
"Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", naveli su za Radio Slobodna Europa iz Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus".
Antonio Zanardi Landi i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u BiH
"On posjeduje iskustvo i sposobnosti potrebne za održavanje konstruktivnog dijaloga sa svim političkim akterima u zemlji, s ciljem očuvanja integriteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine te pune provedbe agende 5+2. Ambasador Zanardi Landi je diplomata najvišeg ranga, koji je obavljao visoke dužnosti u Italiji i inostranstvu, uključujući funkciju diplomatskog savjetnika dvojici predsjednika Italije – Giorgio Napolitano i Sergio Mattarella", zaključili su iz Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini.
U konačnici, ako je vjerovati najavama koje su uslijedile početkom juna, do kraja ovog mjeseca Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti ime novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a na dužnost će stupiti u vrlo izazovnom periodu - uoči Općih izbora koji će se održati 4. oktobra i nakon kojih će biti jasnije kojim kursom će se kretati Bosna i Hercegovina u naredne četiri godine, te kakva će uloga međunarodne zajednice biti na tom putu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
