Od stranih ratišta do zatvorskih rešetaka: Kako se BiH bori protiv terorizma

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je početkom jula 2015. petogodišnju Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u oktobru 2016. godine i Akcijski plan za njezino provođenje.

Strategiju su nakon usvajanja pohvalili nadležni iz Ministarstva sigurnosti BiH te ministarstava policija, ali i iz nevladinog sektora te religijskih zajednica u BiH zato što je po prvi put, po uzoru na slične strategije i planove u zemljama Evropske unije, uključila preventivni segment djelovanja usmjeren na sprječavanje pojedinaca i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam što čini dvije trećine Strategije, a ne samo sigurnosni pristup, istrage i krivični progon, odnosno bavljenje posljedicama.

Školski programi na čekanju

Zbog složenog ustroja same države u provođenje je uključena čak 41 institucija. Do danas je prošlo pola razdoblja predviđenog za provođenje te strategije, no neki njeni dijelovi nisu se ni počeli implementirati.

Kao jedan od ciljeva ove strategije navedeno je "promoviranje tolerancije, te sistema 'ranog upozoravanja' na pojave razvoja ideologija nasilnog ekstremizma, kroz kurikulume obrazovnih institucija". Štoviše, naglašeno je da su obrazovne službe "ključni element" sprječavanja procesa indoktriniranja u terorističke ideologije, posebno onih njegovih oblika koji sadržavaju jasne elemente poticanja na terorizam, bilo izravno ili neizravno kao javnog veličanja ili promoviranja djela terorizma te vrbovanja za terorizam.

U BiH imamo 12 ministarstava obrazovanja – jedno u entitetu Republika Srpska te deset ministarstava u Federaciji BiH gdje je obrazovanje, prema entitetskom Ustavu, u nadležnosti deset kantona. Tu je i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti čija je ustavna i zakonska nadležnost svedena na koordinaciju planiranja i aktivnosti u oblasti obrazovanja te Odjeljenje za obrazovanje u Brčko Distriktu BiH.

Dvije godine bile su predviđene da se dopune i razviju nastavni planovi i programi.

Mario Janeček, stručni savjetnik iz oblasti borbe protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH koji je izravno uključen u izradu i provedbu spomenute strategije, naglasio je da je promjena školskog kurikuluma vrlo osjetljivo područje i da su dobili signale da postavljeni rokovi nisu adekvatni.

"Vjerojatno će trebati još dvije godine da se strategija ubaci u kurikulum i da to dobije određenu i pravnu i svaku drugu formu, da se pribave pozitivna mišljenja pedagoških zavoda i svih drugih institucija", kazao je Janeček. Pojašnjava da se već pristupilo pedagozima i psiholozima u školama i centrima za mentalno zdravlje kao i službenicima socijalnih službi od kojih su brojni prošli i određeni edukaciju o tome kako prepoznati devijantno i ekstremističko ponašanje.

"Pri tome mi smo ukazali na jedan vrlo bitan faktor, a to je da djecu ne treba targetirati, označavati na bilo koji način, stvarati dodatne probleme u bilo kom kontekstu, nego da djeci koja iskazuju neke tendencije - prije svega ne govorimo o ekstremističkim nego o devijantnim - da im treba pomoći na način kako je to uostalom i propisano zakonskim normama u BiH", kazao je Janeček za Radio Slobodna Evropa.

"Crna lista" internetskih stranica

U entitetu Federacija BiH posluje 16, a u entitetu Republika Srpska osam banaka, gotovo sve su u većinskom stranom vlasništvu i njihove obveze, standardi i procedure usklađene su sa evropskim i svjetskim standardima. Što se tiče pranja novca i financiranja terorizma, one određene sumnje na kriminalne aktivnosti automatski šalju policijskim agencijama u BiH, prije svih financijsko-obavještajnom odjelu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Takav jedan sistem želi se prenijeti i na internetski "prostor". Pored SIPA-e u BiH djeluju državna Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Granična policija, Federalna uprava policije, MUP RS-a, deset kantonalnih MUP-ova, Policija Brčko Distrikta, a tu su i sudske policije…

Pri gotovo svakoj policiji postoji neka vrsta odjela za kibernetički (cyber) kriminal. Iz Ministarstva sigurnosti BiH su nam kazali da "crna lista" internetskih stranica koje objavljuju sadržaj koji potiče na nasilni ekstremizam i/ili terorizam "ne postoji u administrativnom kontekstu, već u kontekstu operativnog rada policijskih agencija" kojih je u BiH petnaest.

"Naravno da se određene internetske stranice na kojima se taj sadržaj pojavljuje aktivno prati", naglasio je Janeček. U BiH su neki slučajevi i procesuirani, a najpoznatiji je Huseina Bilala Bosnića koji je u junu 2016. pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.

Bosnić je osuđen zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih grupa, a u presudi se, između ostalog, navodi da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj grupi u tzv. Islamskoj državi (IDIL) te je javnim propagiranjem radikalizirao više osoba, To je bila i prva presuda u ovom dijelu Evrope koja se odnosi na ovo krivično djelo. Janeček kaže da je Bosnić na YouTube i druge internetske mreže postavio nekoliko desetaka sati sadržaja te da je i zbog tih aktivnosti u zatvoru.

Inače, kao jedan od najvažnijih procesa u borbi protiv radikalizacije navodi se i zatvaranje "paradžemata", odnosno zajednica koje su bile izvan okvira Islamske zajednice u BiH. Početkom procesa "integracije" bilo ih je blizu 70 čije vođe su odbijale etiketu "ekstremista" i naglašavale da samo žele živjeti islamskim životom u molitvi. Prema podacima IZ u BiH, danas u BiH djeluje 21 "paradžemat".

Govor mržnje na portalima

Ono što nedostaje u BiH, a što je i jedan od ciljeva Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma su i regulacija i samoregulacija internetskog prostora što je veliki problem budući da sadržaji mogu biti postavljeni iz jedne zemlje na server u drugoj zemlji, a da oni mogu utjecati na BiH ili bilo koju zemlju u svijetu.

Čak i na portalima medija iz BiH se u komentarima pojavljuje govor mržnje koji se ne sankcionira ili se rijetko sankcionira. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH ima mehanizme kojima može sankcionirati istupe i govor mržnje na TV-u ili radiju, to je riješeno i kada govorimo o novinama u BiH, ali internetski portali su praktično izvan kontrole.

"RAK treba regulirati taj mehanizam za internetski prostor makar za one web stranice i providere koji su s domenom .ba. Znači koji su tu, na području BiH. RAK nam je dao određene signale da su oni spremni razgovarati na tu temu, ali RAK ni pune zakonske nadležnosti niti odgovarajuće kapacitete koji bi se bavili na odgovarajući način s tom tematikom", naglasio je Janeček i dodao da je Vijeće za štampu BiH imalo jednu inicijativu koja je dovela do toga da na nekim portalima danas imamo upozorenje da je govor mržnje krivično djelo. Međutim, ovo vijeće nije državna institucija i ne može izricati sankcije, već samo dati određene preporuke.

Kad govor mržnje prerasta u krivično djelo, onda to prelazi u nadležnosti tužilaštava i sudova u BiH jer je kriminalizirano u kaznenim zakonima u BiH.

"Ministarstvo sigurnosti BiH predložilo je i dopune Kaznenog zakona BiH one su zajedno s drugim izmjenama i dopunama koje se tiču borbe protiv terorizma, a koje su i evropski standardi jer su sadržani u direktivi EU-a za borbu protiv terorizma iz 2017. godine, u parlamentarnoj proceduri", kazao je Janeček za Radio Slobodna Evropa.

Vrbovanje za odlazak na strana ratišta, pokušaj odlaska na strana ratišta, boravak na stranom ratištu i bilo kakve aktivnosti u sklopu terorističkih organizacija na bilo kojem dijelu ove planete su sankcionirani Krivičnim zakonom BiH i po tom zakonu osuđene su 24 osobe, dok tužilaštvo prikuplja dokaze za još nekoliko desetaka osoba. Neki od njih su već odslužili zatvorske kazne, a većina osuđenih, između ostalog i za boravak na ratištima u Siriji i Iraku, će u idućih nekoliko godina biti na slobodi. Osnovni problem kod njihovog procesuiranja, kako je ranije za Radio Slobodna Evropa kazao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, je nedostatak dokaza da je neka osoba bila borac, a ne primjerice kuhar, što većina povratnika s tih ratišta tvrdi. Istovremeno, većina ih ističe i da su se vratili iz tzv. Islamske države, za koju su mislili da je najčasnija misija, jer su bili razočarani i zgroženi onim što su tamo vidjeli - pljačkanja, silovanja, narkomaniju…

Drugi su osumnjičeni ili osuđeni jer su se borili u jedinicama Jabhet al-Nusra ili Al-Nusrah Front.

(De)radikalizacija u zatvorima

"Tu je jedan veliki problem zato što su kazne koje su oni dobili jako male. Tu se radi o jednoj, eventualno dvije, maksimalno tri godine zakona. Dvanaest osoba je već izašlo, nisu svi radikalni i ne zahtijevaju svi isti tretman i pažnju od strane sigurnosnih agencija. U skladu s tim mi smo napravili određeni plan djelovanja i policijske agencije s entitetske i državne razine redovno vrše monitoring takvih osoba i prate njihovo ponašanje. Jedna je osoba zamijenila kaznu zatvora za novčanu kaznu i ta mogućnost je ukinuta novim izmjenama kaznenog zakona koje su stupile na snagu u prošloj godini", kazao je Janeček.

Nadležna pravosudna tijela u BiH i sudske policije u BiH su uz podršku Ministarstva sigurnosti BiH trebale sačiniti i programe resocijalizacije i deradikalizacije osuđenih za terorizam ili sudjelovanje u stranim paravojnim formacijama. Iz Ministarstva sigurnosti kažu da su socijalne službe i psiholozi u zatvorima kao i određene nevladine organizacije već radile na tome.

Tokom 2015. godine i predstavljanja strategije bila je uključena i nevladina organizacija Oaza iz Trebinja. Izvršna direktorica te organizacije Nedeljka Ilić sjeća se da je bila na predstavljanju strategije u nekoliko gradova u BiH, između ostalih u Mostaru.

"Međutim, od tad me niko nije kontaktirao po tom pitanju", kazala je Ilić za Radio Slobodna Evropa. U proces se, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH, uključilo i Vijeće Evrope koje već duže od deset godina radi na reformi zatvorskog sistema u BiH.

"Preduvjet je za takvo postupanje da osoba želi sama da pristupi procesu deradikalizacije. Nema prisile u takvom procesu", istaknuo je Janeček. Drugi cilj programa koji se provode pod okriljem Vijeća Evrope je da se spriječi daljnja radikalizacija zatvorenika. Janeček kaže da osuđeni za terorizam nisu fizički odvojeni od drugih zatvorenike i da se samo vodi računa da u jednom paviljonu ili spavaonici nema više takvih osoba.

"Oni napisi koji se pojavljuju u novinama da je neko radikalizirao 20, 30, 50, 100 osoba u zatvoru u Zenici ili ne znam gdje jednostavno nisu točni i ne odgovaraju realnosti. Postoje pokušaji, ali oni se adekvatno sprječavaju", tvrdi Janeček.

Povratak "stranih boraca" i njihovih porodica

Prema podacima sigurnosnih službi, na ratišta u Siriji u Irak je otišlo oko 300 državljana BiH, od kojih su neki živjeli u BiH, a drugi su iz dijaspore. Trenutno ih je oko stotinu ili manje na područjima koje kontrolira IDIL, a koji je uglavnom, pobijeđen i ti ljudi, zajedno s drugim "stranim borcima" vjerovatno traže razne puteve i mjesta gdje bi se mogli smjestiti.

"Ne isključujemo mogućnost da nam se pojavi strani teroristički borac iz neke treće zemlje koji jednostavno bježi pred licem pravde i pokušava se skloniti u BiH ili tranzitirati preko BiH. Takvih situacija još uvijek nije bilo", tvrdi Janeček.

Što se tiče povratka žena i djece koja su zajedno s očevima otišla na područja koja je nekad kontrolirao ili i danas kontrolira IDIL u Iraku i Siriji, iz Ministarstva sigurnosti BiH pojašnjavaju da svaki državljanin BiH ima tri načina za povratak – uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova BiH koje im je preko konzulata prema Ustavu BiH dužno pomoći i izdati putne listove bez obzira da li je on/ona počinio/la krivično djelo ili ne, na osnovu sporazuma o readmisiji koji BiH ima potpisane sa svim zemljama EU-a i brojnim zemljama svijeta uključujući i Republiku Tursku te na osnovu tjeralice INTERPOL-a, EUROPOL-a ili bilo koje međunarodne policijske organizacije.

"Imali smo nedavno povratak i ekstradiciju državljanina BiH, stranog terorističkog borca koji sada se procesuira pred sudom BiH", naveo je kao primjer Janeček. Što se tiče resocijalizacije osoba koje su prebačene u BiH na osnovu readmisije, one se smještaju u centre gdje im se pruža pomoć, bez obzira odakle dolazi ta osoba.

Prema podacima koje je objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN), američki USAID je kroz projekte rada s roditeljima i djecom kao dio borbe protiv radikalizacije mladih – njih 1.300 u 15 zajednica – izdvojio 1,5 miliona dolara, a Velika Britanija izdvojila je još milion dolara. Iz Ministarstva sigurnosti navode da (strani) donatori plaćaju edukacija i određene projektne aktivnosti i da je to "jedan manji dio u odnosu na ono što BiH investira kao država".

Janeček kaže da u Državnoj agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH radi veliki broj ljudi kako bi se spriječili teroristički napadi kojih u BiH nije bilo oko tri godine, da je u Tužilaštvu BiH nekad bio samo jedan tužitelj, a da danas imamo odjel za borbu protiv terorizma te da se čeka na izmjene Zakona o SIPA-i koji će omogućiti formiranje sektora za borbu protiv terorizma unutar ove državne policijske agencije.

Izvještaj o provođenju Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma trebao bi se naći pred Vijećem ministara BiH do kraja prvog kvartala 2019. godine dok se sljedeće godine kreće u izradu nove strategije koja, prema riječima Janečeka, neće toliko biti fokusirana na strane terorističke borce.

"Ostat će na onim postavkama: prevencija, zaštita, istraga i odgovor na terorističke napade, jer su to kriteriji odgovora i borbe protiv terorizma", kazao je Janeček za Radio Slobodna Evropa.