Filip De Ceuninck: BiH nije baza ISIL-a i u zemlji nema hiljade terorista

„Prema mojim saznanjima, ne postoji niti jedna nacionalna, regionalna ili međunarodna obavještajna ili agencija za provođenje zakona koja bi mogla dostaviti dokaze koji idu u prilog izjavama političara iz regiona koji tvrde da je BiH baza ISIL-a u Europi, sa desetinama hiljada terorista“, kazao je u intervjuu za Radiosarajevo.ba regionalni koordinator i savjetnik za borbu protiv terorizma EU Filip De Ceuninck.

Razgovarao: Erdin Halimić

Dodao je da postoji zabrinutost u BiH u smislu terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizma.

Dokaz za tvrdnje

„Nikada nije predstavljen bilo kakav dokaz za tvrdnje o postojanju terorističkih kampova za obuku u BiH, bilo sada ili ranije. U tom kontekstu, želim iskoristiti priliku i upozoriti na negativne učinke širenja „lažnih vijesti“ koje su očito u interesu terorista ili ekstremista. Suština terorizma jeste širenje straha među stanovništvom različitim (nasilnim) sredstvima. Upućivanje ovakve vrste izjava je prilično neodgovorno i doprinosi daljem strahu među građanima. Upravo je to cilj terorista“, naglasio je De Ceuninck.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o BiH, zabrinutost se ne razlikuje se od ostatka regiona zapadnog Balkana, zapadne Evrope, pa čak i cijelog svijeta.

„Nažalost, niko u svijetu današnjice nije imun na ove globalne prijetnje, inspirirane različitim vrstama ekstremnih ideologija. Posebna pažnja u BiH i široj regiji treba se posvetiti povratnicima sa stranih ratišta, osobama koje su odslužile zatvorsku kaznu bez sistemskih programa deradikalizacije u zatvorima i bez pomoći kod resocijalizacije i reintegracije. Druga zabrinutost se tiče radikalizacije u zemlji, posebno među mladima. I pored nekoliko postojećih projekata u ovoj oblasti (koje provode IOM, OESS, Islamska zajednica i dr.), još je posla kojeg treba uraditi“, istakao je De Ceuninck.

Prema njegovom mišljenju, u BiH i ostalim zemljama u regiji vidio je snažno političko opredjeljenje za ozbiljno rješavanje ovog problema i do sada su poduzete brojne učinkovite mjere na suzbijanju ili sprječavanju ove prijetnje.

„Primjeri nekoliko dobrih praksi uključuju usvajanje novih propisa u oblasti terorizma i izmjene postojećeg zakona. Novo zakonodavstvo predviđa zatvorske kazne za različite oblike terorističkih ili nasilnih ekstremističkih aktivnosti. U cijeloj regiji, više povratnika sa stranih ratišta i drugih terorističkih aktivista izvedeno je pred lice pravde, osuđeno i upućeno na izdržavanje kazne. Sve vlasti u regionu definirale su strategije borbe protiv terorizma i suzbijanja nasilnog ekstremizma te istovremeno utvrdile konkretne aktivnosti u okviru akcionih planova“, pojasnio je De Ceuninck.

Dodao je da EU podržava ovakvu regionalnu koordinaciju te je uspostavila Regionalnu mrežu nacionalnih koordinatora za suzbijanje nasilnog ekstremizma.

„Prije svega želim istaknuti da je vjerska zajednica u BiH uspostavila Međureligijsko vijeće, gdje vjerski lideri razmjenjuju informacije. S druge strane, terorizam i nasilni ekstremizam nisu samo povezani s ekstremnim tumačenjem religije. I ekstremne etnonacionalističke ideologije mogu imati iste negativne učinke. Što se tiče Vašeg pitanja o formalnoj vjerskoj zajednici u BiH, svjedočili smo mnogim dobrim inicijativama za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma“, kazao je De Ceuninck.

Tradicija vjerske tolerancije

On dodaje da prije nekoliko godina, reisul-ulema je pokrenuo inicijativu za integriranje većine takozvanih paradžamata pod okrilje Islamske vjerske zajednice.

„U saradnji s EU, OSCE-om i drugim međunarodnim organizacijama uspješno je pokrenuto i zaključeno više projekata prevencije. Vidimo institucije poput Islamske vjerske zajednice u BiH, zajedno sa tradicijom vjerske tolerancije i suživota u BiH, kao osnovno sredstvo u suzbijanju nasilnog ekstremizma i izgradnji otpornosti na određene pojave“, naglasio je De Ceuninck.

Regionalni koordinator EU istakao je da kao i mnoge druge zemlje, BiH je podložna prijetnji terorizma i nasilnog ekstremizma.

„Tu su i snažni faktori otpornosti, kao i funkcionalne agencije za provođenje zakona i obavještajne agencije koje su svjesne prijetnje. EU radi na jačanju otpornosti protiv nasilnog ekstremizma i pomaže agencijama za provođenje zakona, obavještajnim službama i pravosuđu za dodatno unaprjeđenje koordinacije i saradnje u suprotstavljanju terorističkim prijetnjama“, zaključio je De Ceuninck.