Nikšić, Radončić, Komšić i Cvitanović učestvovali u debati na FTV-u

Predsjednici SDP-a, SBB-a, DF-a i HDZ-a 1990 Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić, Željko Komšić i Ilija Cvitanović gostovali su u predizbornoj televizijskoj debati na FTV, dok se predsjednici SDA i HDZ-a Bakir Izetbegović i Dragan Čović nisu pojavili u emisiji. 

Održana TV debata Bećirovića, Džaferovića i Radončića

Pogledajte cijelu TV debatu Radončića, Džaferovića i Bećirovića

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je kako je Federacija BiH u najtežoj krizi u posljednjih više od deset godina, te da su toga svi svjesni. Nikšić je istakao da se treba više pričati o planovima kako izaći iz krize, a da se plan za izlazak nalazi u SDP-ovom Planu 10, prenosi Patria.

Odlazak velikog broja građana

Željko Komšić je upozorio na odlazak velikog broja građana iz zemlje, te je istakao kako ljudi odlaze zbog toga što nemaju svi jednaku šansu da dobiju priliku za rad, jer je do posla moguće doći samo ukoliko pripadate određenoj političkoj stranci. 

"Vlada Federacije BiH svojim neobjašnjivim i nelogičnim potezima tjera brojne obrtnike u Federaciji da zatvaraju svoje poslove. Ne dozvoljava im se da razvijaju svoje obrte, što je suludo", smatra Komšić.

Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović poručio je kako je sa svojim stranačkim kolegama obišao svako mjesto u BiH u kojem žive Hrvati, te da se uvjerio kako su ljudi željni promjena i dolaska novih političkih snaga na vlast. 

"Strane investicije su jedna floskula, jer stranac kada dođe u BiH i kada vidi da ne funkcioniše pravna država, on se odmah vraća u svoju zemlju. Mi se moramo posvetiti domaćim ljudima, ali ne možemo to uraditi kada nam politikom dominiraju isti ljudi i teme već dvadeset godina", kazao je Cvitanović. 

Fahrudin Radončić je kazao kako je potrebno stvoriti društvo jednakih šansi da bi ova zemlja krenula naprijed. 

"Potrebno je napraviti društvo u kojem će moći raditi svi, a ne samo ljudi bliski nekoliko porodica", poručio je predsjednik SBB-a. 

Nikšić je dodao kako iz ove zemlje ne odlaze samo mladi ljudi, već i ljudi koji imaju posao, jer ne mogu više da slušaju priče političara koji ih dijele i tjeraju da mrze jedni druge. 

Radončić je poručio kako BiH mora pod hitno usvojiti tzv. Macronov zakon koji bi podrazumijevao da oni koji nelegalno zaposle rođaka ili brata dobiju tri godine zatvora, što bi značilo da bi u BiH neki dobili i po 500 godina s obzirom koliko su rodbine zaposlili u javna preduzeća. 

Učesnici u debati su upozorili i na katastrofalno stanje u zdravstvu. Upozoreno je i na odlazak velikog broja medicinskih stručnjaka u inostranstvo, jer nemaju potrebne uslove za rad u javnim zdravstvenim ustanovama u BiH. 

Svi sagovornici, osim IIije Cvitanovića, složili su se da bi korisno bilo stvoriti jedan zdravstveni fond na nivou Federacije BiH. Cvitanović smatra da je i postojeći sistem kantonalnih fondova dobar, ali ga treba unaprijediti. 

"Obrazovanje je kičma razvoja jedne zemlje i država mu mora sistemski posvetiti više pažnje", kazao je Fahrudin Radončić. 

Nikšić je istakao da je potrebno vratiti autonomiju javnog univerziteta, ali i da ne treba sve privatne univerzitete stavljati u isti koš, jer i među privatnim ima veliki broj onih koji stvaraju stručan kadar. 

Komšić je upozorio i na probleme kada su u pitanje podjele u školama po nacionalnim osnovama. 

Podjele u školama

"Mogu shvatiti razlike u jeziku, ali u nekim drugim predmetima nikako. Nemoguće je i nerealno riješiti problem odjednom, ali mogu se naći stručni ljudi koji bi riješili probleme s kojima se suočavamo. Jedino pitanje je da li želimo kroz škole proizvoditi nove jurišnike ili obrazovane mlade ljude",  kazao je Komšić.

Ilija Cvitanović je upozorio na to da rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić vodi kampanju jedne stranke, HDZ-a.

Radončić je kazao da su dvije škole pod jednim krovom problem, „jer iz iskustva znam da su problemi između Srba i Albanaca na Kosovu počeli onog trenutka kada su im djeca krenula u odvojene škole“. 

Ilija Cvitanović je rekao Željku Komšiću da ne nosi izborni legitimitet, na što mu je Komšić rekao da građanska država ne znači protivljenje nacionalnim pitanjima, te da se zalaže za državu jednakih ljudi. 

Nermin Nikšić je istakao kako su i u prošlosti bile blokade svaki put kada Dragan Čović i HDZ nisu bili zadovoljni rezultatima, dok nikada nisu pravili probleme kada su dobili pozicije u vlasti.

Željko Komšić je na kraju istakao kako svojom kandidaturom ne krši ni Ustav ni Izborni zakon, jer da je tako niko mu ne bi dozvolio da se kandiduje za člana Predsjedništva.