Neujednačene porodiljske naknade po kantonima u FBiH: Nekima po 1.000 KM mjesečno, nekima po 100 KM

Visina porodiljnih naknada na teritoriji Federacije BiH je vrlo neujednačena pa nezaposlene porodilje u nekim kantonima do navršene godine dana djeteta primaju po 1.000 maraka mjesečno, a u nekima samo po 100.

Najveće mjesečne naknade daju im Sarajevski, Bosansko-podrinjski Goražde, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton. Pojedini kantoni uveli su mjere pomoći višečlanim porodicama pa tako Zapadnohercegovački kanton za treće i svako sljedeće dijete u porodici isplaćuje dodatak u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do djetetove sedme godine.

Nezaposlene porodilje u Kantonu Sarajevo 12 mjeseci dobijaju po 996 maraka mjesečno, a porodica, pod uslovom da je ostvareno pravo na dodatak na djecu, ostvaruje i pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta – 375 KM te dodatnu novčanu pomoć za prehranu djeteta – 60 KM (ostvaruje se šest mjeseci nakon porođaja).

Trending

Formirano novo Gradsko vijeće Tuzle: Izabrana nova predsjednica, poznato ko čini većinu

Kanton Sarajevo je prvi kanton koji je Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom propisao da djeca u porodicama sa troje ili više djece imaju pravo na dodatak na djecu bez obzira na imovinski cenzus.

Nezaposlena porodilja na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ostvaruje pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 1.000 KM koja se isplaćuje sve dok novorođenče ne napuni 12 mjeseci.

Osim toga, porodilja ostvaruje pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 209,50 KM.

U Tuzlanskom kantonu nezaposlena majka porodilja prima 996 KM mjesečno, a ovaj kanton isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć za roditelje sa troje i više zajedničke djece u iznosu od 1.500 KM.

Sve porodilje koje nisu u radnom odnosu u Zeničko-dobojskom kantonu ostvaruju pravo na pomoć u iznosu od 1.000 KM mjesečno od rođenja pa do navršene godine dana djetetu. Kantonalnim zakonom propisano je da se majci koja rodi blizance ili trojke i svako slijedeće dijete pomoć uvećava za 20 posto.

U Zapadnohercegovačkom kantonu naknada rodiljama, ženama majkama koje nisu u radnom odnosu iznosi 350 KM mjesečno u razdoblju od 12 mjeseci nakon porođaja, a žena majka dobija i jednokratnu pomoć za novorođeno dijete u iznosu od 500 KM. Također, uveden je i dodatak na treće i svako sljedeće dijete u porodici u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do sedme godine djeteta.

Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji u Hercegovačko-neretvankom kantonu iznosi 400 KM mjesečno, a isplaćuje se 12 mjeseci. Porodilja dobije i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM.

Novčana pomoć za nezaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu iznosi 55 posto najniže plate u Federaciji, a što konkretno iznosi 327,80 KM i isplaćuje se u trajanju od jedne godine od rođenja djeteta.

Na mjesečnu novčanu pomoć u visini od 55 posto najniže plate u FBiH imaju pravo porodilje van radnog odnosa i u Srednjobosanskom kantonu u trajanju do navršene jedne godine života djeteta.

Nezaposlenim majkama u Posavskom kantonu porodiljna naknada isplaćuje se u iznosu od 300 KM mjesečno u trajanju od 12 mjeseci, a u Kantonu 10 ta naknada je 100 KM mjesečno. Kanton 10 isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 KM.

U zaštiti djece i porodice neke od jedinstvenih mjera poduzeo je Kanton Sarajevo u kojem je moguće ostvariti pravo na dodatak na djecu (bez cenzusa primanja) za djecu bez jednog ili oba roditelje te porodici u kojoj jedan od roditelja ima invaliditet od najmanje 90 posto, koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, koja ima dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TBC, celijakije, kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, hepatitisa B i C, epilepsije ili dijete sa poremećajem autističnog spektra, čiji je jedan od roditelja korisnik stalne novčane pomoćim kao i porodici sa troje ili više djece.

Neujednačenost i šarenilo od kantona do kantona primjetno je i kod isplate drugih dodataka i doplataka za djecu i porodilje, kao i kod uslova koje je potrebno ispuniti da bi se neko od tih prava i ostvarilo.

Koliko će sve to uticati na postizanje socijalne sigurnosti i poboljšanje demografske situacije ostaje nam da vidimo.