Alikadić: BiH se mora žaliti, Pelješki most je ilegalan, ruši njen suverenitet

Tema je posebno aktuelizirana, nakon što je Hrvatska od Europske komisije dobila 357miliona eura za gradnju mosta iako Predsjedništvo BiH nikada nije dalo saglasnost za izgradnju takvog objekta. Ovakvom odlukom i doniranjem sredstava hrvatski zvaničnici uvjereni su da niko ne može zaustaviti ovaj projekt, koji će povezati kopno i poluotok Pelješac.

Hrvatska ministrica za regionalni razvoj i fondove EU Gabrijela Žalac istaknula je kako je ovo najveći projekt u ovoj finansijskoj perspektivi, te da bi radovi uskoro trebali početi, upravo zahvaljujući sredstvima Europske komisije.

"Nema, dakle, nikakvih niti međudržavnih ugovora, niti bilo čega drugog što bi spriječilo na neki način gradnju", dodala je ministrica Žalac.

Ipak, brojni eksperti ponajviše u BiH, a sve češće i u Hrvatskoj, ne slažu se s takvim odlukama, te smatraju kako bi gradnja bila nelegalna. Nešad Alikadić, arhitekt i stručnjak za pomorski saobraćaj, ističe kako bi BiH trebala uputiti notu protesta Europskoj uniji, jer izgradnja ovog mosta krši brojne međunarodne konvencije i ruši suverenitet BiH.

Izgradnjom Pelješkog mosta oštro se krši UN-ova Konvencija o moru

"Kada se pogleda geografska karta, vidite položaj BiH i obale Hrvatske u tom zalivu, koji je malo more. U ovom dijelu Hrvatska nije mogla proglasiti svoje unutrašnje more, jer prema UN-ovoj Konvenciji o moru takvo što se može učiniti samo kada jedna država ima svoju obalu u nekom zalivu. Ako BiH nije saglasna, a već tvrde kako je Predsjedništvo BiH još 2009. godine uložilo notu protesta Hrvatskoj, potrebno je žaliti se, a ja vjerujem da bi u slučaju prilaganja adekvatnih dokaza, Europska komisija povukla sredstva za izgradnju mosta, jer je nemoguće finansirati nelegalne i protuzakonite projekte", kazao je za Radiosarajevo.ba Alikadić.

On je pojasnio kako već pogledom na UN-ovu Konvenciju o moru vidljivo kako Hrvatska, u ovom slučaju krši tri članka ove konvencije. Jedan od glavnih je članak 10, koji i govori o tome da se u zalivima može proglasiti unutrašnje more samo kada jedna država imalo svoju obalu.

Također, prekršen je i članak sedam stavak šest, jer je Hrvatska u Pomorskom zakoniku iz 1994. godine primijenila radne polazne crte za mjerenje teritorijalnih i unutrašnjih voda od bivše SFRJ, iako su se u međuvremenu pojavile nove države. Prema ovom članku, država ovim crtama ne smije odvojiti drugu državu od otvorenog mora, što je još jedan dokaz nelegalnosti mosta.

"Ja sam čak čuo od jednog pomorskog kapetana da je to međunarodni tjesnac za međunarodnu plovidbu i to je tačno. BiH i Hrvatska su dvije države, a i sve ostale države imaju pravo uplovljavanja u teritorijalne vode BiH jer je ovo jedini prolaz, te je i to dokaz nemogućnosti izgradnje mosta", pojasnio je Alikadić.

Najzad, dodaje i kako je prekršen Član 60. konvencije, koji u stavku sedam zabranjuje izgradnju građevina, postrojenja i umjetnih otoka na plovnom putu koji se koristi u međunarodne svrhe.

Arbitraža sa Slovenije i Hrvatske bi trebala biti primjer i za BiH

Za njega, poseban problem u ovoj priči predstavlja i to što Hrvatska nema dozvolu Predsjedništva ili Parlamentarne skupštine BiH za izgradnju mosta, nego su kao dokaz o saglasnosti BiH priložili odluku jedne od eskpertnih skupina. Hrvatska je, u tom slučaju, ponudila neškodljivi prolaz u kojem vrlo lako mogu postaviti svoje uvjete ili zabraniti plovidbu, a odličan primjer zabrane takvog prolaza naveden je u arbitražnoj presudi između Slovenije i Hrvatske.

"U svijetu postoje primjeri gdje su enklave odvojene teritorijom drugih država, a primjer je Kaliningrad, koji je ruska teritorija ograđena Litvanijom i Poljskom. Oni su svoj problem riješili ugovorom, a takav ugovor već postoji između Hrvatske i BiH, te je samo potrebno intenzivirati njegovu primjenu", kazao je Alikadić.

Navodeći niz primjera, pojašnjava kako je most loše rješenje, a kao najvažniju ističe arbitražnu presudu Hrvatske i Slovenije, u kojoj se objašnjava da je zabranjeno nekoj državi odsjeći pristup otvorenom moru, što bi se učinilo izgradnjom Pelješkog mosta.

"Visinom i širinom stubova ovaj most dovodi u opasnost sva plovila u ovom zalivu, jer određuje veličinu brodova koji mogu prolaziti, a ograničen bi bio ulaz aviona, recimo kanadera. Sve to utjecalo bi na međunarodnu plovidbu, te je vrlo važno da institucije BiH pokrenu žalbeni postupak, kako bi spriječile nelegalnu izgradnju", zaključio je naš sagovornik.

Podsjećamo, Hrvatska je najavila da bi izgradnja ovog mosta trebala početi najesen, te je vrlo malo vremena ostalo do početka, što za bh. zvaničnike ostavlja veoma malo vremena da reagiraju, kako bi očuvali budućnosti BiH.