Nenad Nešić obišao Kazane: "Sramotni, prijeteći grafit, zlodjelo nad nevinim dušama"

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić obišao je spomenik na Kazanima, koji su oštetili nepoznati vandali i zatražio od federalne policije i tužilaštva da hitno otkriju i procesuiraju počinioce "gnusnog noćašnjeg zlodjela".

"Sramotni, prijeteći grafit, zlodjelo je nad nevinim dušama, ali i stravična prijetnja malom broju preostalih sarajevskih Srba koji žive u tom gradu. Ovakvo zlodjelo ne smije proći bez najoštrije kazne. Mrtvi moraju imati smiraj, a živi biti bezbjedni", kazao je Nešić.

On navodi da je neviđena sramota i podvala da na spomeniku stradalnicima ne piše da su Srbi, te i da Grad Sarajevo danas saopštava da je oskrnavljen spomenik "stradalim građanima".

Trending

Bezobrazno ili ne | Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u Bosni i Hercegovini i do 5 maraka

"Zvjerski su ubijeni samo zato što su Srbi. Spomenik je noćas oskrnavljen jer su žrtve Srbi. I to je uradio neko u kome živi zločinac Caco, koji je sahranjen kao heroj. Noćas je upućena poruka da postoje ljudi koji su spremni ubijati civile samo zato što su Srbi. Sijanje straha i mržnje, ne smije proći nekažnjeno. Vrijeme je da postanemo normalno društvo koje će se prema svim žrtvama odnositi sa istim pijetetom. Neka je vječni smiraj svim mučenicima", poručio je Nešić.

Spomenik na Kazanima čine dvije granitne ploče. Na vertikalnoj ploči je ispisano "Spomen-obilježje Kazani (1992-1994) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana", kojeg potom prati spisak imena 17 žrtava koje su identificirane nakon ekshumacije iz jame.

Kazani su bili mjesto gdje su vojnici Desete brdske brigade Armije RBiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace, mučili i ubijali ljude, mahom srpske nacionalnosti, među kojima su neki i sami bili pripadnici Armije RBiH.

Predsjedništvo BiH je 26. oktobra 1993. godine naredilo Vojno-policijsku akciju "Trebević 2" u kojoj se trebao uhapsiti Topalović i Ramiz Delalić Ćelo, koji su se smatrali odmetnicima iz Armije RBiH. Delalić se predao, dok je Topalović likvidirao devet vojnika i policajaca poslanih da ga uhapse. Pri pokušaju bijega nakon hapšenja i Topalović je ubijen. Njegovi su ostaci ležali u NN grobnici, da bi 1996. bili prebačeni na groblje Kovači na kojem je sahranjen i Alija Izetbegović, a na dženazi je prisustvovalo više od 10.000 ljudi.

Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije RBiH na zatvorske kazne od 10 mjeseci do 10 godina. Svima je suđeno za "svirepa ubistva", dok je jedino Samir Bejtić optužen za ratne zločine.

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.