Navršilo se 27 godina od napada na Hansa Koschnicka i predstavnike EU u Mostaru

Danas se navršava 27 godina od napada na nekadašnjeg upravitelja Mostara i bivšeg gradonačelnika Bremena, Hansa Koschnicka, koji je od jula 1994. do aprila 1996. obnašao navedenu dužnost na kojeg ga je postavila Europska unija (EU).

Napad se dogodio u jeku demonstracija mostarskih Hrvata nezadovoljnih rješenjima koja bi vodila ka integraciji grada na Neretvi. Iza svega je nesumnjivo stajala politika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koju je predstavljao Mijo Brajković, u to vrijeme gradonačelnik zapadnog dijela Mostara, inače podijeljenog po etničkim linijama.

Deset metaka

03.05.16. 22:02

Skokom bez aplauza Mostarci se oprostili od Hansa Koschnicka

Trending

Benjamina Karić: Djeca Sarajeva su najnevinije od svih nevinih žrtava opsade našeg grada

Na predstavnika EU je pucano iz vatrenog oružja, demoliran je automobil u kojem se nalazio, sa porukom da mora promijeniti svoj koncept organizacije Mostara, te potpuno izbaciti ili maksimalno reducirati Centralnu zonu Grada Mostara.

Politika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) je poslala poruku da ne žele nikakve integracije i povezivanje grada, već žele dominaciju u samom početku provođenja Daytonskog sporazuma. U tim neredima uništeno je šest automobila evropske uprave i trinaest automobila evropske policije.

Načelnik policije Zapadnoevropske unije (WEU), pukovnik Pieter Lambrechtse, potvrdio je 12. februara 1996. izjavu portparola EU u Mostaru Dragana Gašića da je tokom incidenta pred sjedištem (EU) u Mostaru 7. februara pucano na automobil u kojem se nalazio Koschnick.

"Automobil u kojem se nalazio Koschnick pogoden je sa najmanje deset metaka, a istraga o ovome je još u toku", kaže se u saopćenju od 12. februara 1996. godine.

Pukovnik Lambrece potvrdio je da je prilikom demonstracija u zapadnom dijelu Mostara oštećeno 13 automobila policije WEU i šest automobila EU.

Napad granatom

To nije bio prvi napad na predstavnika EU u Mostaru. Tokom obnašanja dužnosti u Mostaru Koschnick se na meti napadača našao već 1994. godine, samo dva mjeseca nakon što je postavljen na dužnost u podijeljenom gradu. Naime, u septembru 1994. na njegov ured u hotelu Ero ispaljena je granata. Koschnik u tom trenutku nije bio u uredu, a pokrenuta istraga nikada nije službeno utvrdila ko je za to odgovoran.

A socijaldemokratski političar Hans Koschnick, koji je već u mladosti bio progonjen od nacističkog režima pa je bio interniran u koncentracijskom logoru Sachenhausen, duboko je vjerovao da se jedan grad poput Mostara ne može podijeliti na tri etničke cjeline.

"Jedan grad može funkcionisati samo ako su građani, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost, spremni u njemu živjeti. Oni se ne moraju voljeti, ali se moraju respektovati. Mora se znati da je djeci potrebna zajednička budućnost", kazao je Koschnick u razgovoru za Oslobođenje.

No, sudario se sa strašnom realnošću BiH koja je izašla iz krvave agresije.

Nakon sramnih napada, dana 12. februara 1996. godine, Mijo Brajković piše visokom predstavniku za BiH, kasnijem šefu švedske diplomatije, Karlu Biltu, da je nezadovoljan Koschnickovim rješenjem u Mostaru, te "traži njihovu intervenciju da se to mijenja". Istog dana, 12.2.1996. godine, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granić, savjetnik današnjeg premijera Hrvatske, Andreja Plenkovića, poziva u Zagreb  Koschnicka i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Klausa Kinkela da "razgovaraju o Koschnickovom rješenju za Mostar" Nimalo slučajno, već sljedećeg dana, 13. februara 1996. godine, tvorac Dejtonskog sporazuma i američki izaslanik, ambasador Richard  Holbrooke dolazi u Zagreb kod predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i razgovora o Mostaru i prijedlogu kojem se protive Hrvati.

Iniciran diplomatskim akcijama Hrvata Mostara i hrvatske države, 18.2.1996. godine, održava se novi sastanak na najvišem evropskom nivou u Rimu, gdje se izrađuje novi aranžman kojim se odstupa od Koschnickovih prvih prijedloga, tj. Centralna zona se maksimalno smanjuje.

Međunarodna zajednica podilazi nasilnicima

Sjednicom predsjedava ministrica vanjskih poslova Republike Italije Suzana Anjeli, koja je, prema tadašnjim izvještajima, "pokazala aroganciju prema bosanskoj strani, te naklonjenost zahtjevima Hrvata Mostara i Republike Hrvatske". Nakon sastanka evropskog vrha u Rimu, utvrđuje se veliko smanjenje područja Centralne zone te se utvrđuju granice gradskih općina i principi o organizaciji lokalne uprave u Mostaru. Mostar se, prema odredbama Aneksa Sporazuma o oživotvorenju Federacije BiH, organizira kao složeni grad, sastavljen od šest multietničkih gradskih općina, s jedinstvenom gradskom administracijom i utvrđenim zajedničkim funkcijama na nivou Grada.

Nakon toga, 20.2.1996. godine, Brajković, zadovoljan sa smanjenjem Centralne zone u Mostaru (ono što je tražio, to je i dobio), piše pismo zahvalnosti Karlu Biltu, "koji je mnogo doprinio takvom rješenju".

Međunarodna zajednica je popustila pred napadačima! Poznato?

Koschnick, koji je preživio nekoliko pokušaja atentata u Mostaru, ponižen i uvijeđen igrama oko Mostara, u obraćanju ministrima vanjskih poslova EU 26. februara 1996. najavljuje da će definitivno ostavku, što HDZ-ova politika smatrala svojom pobjedom.

Hans Koschnick je nakon odlaska iz Mostara do 1999. obnašao funkciju povjerenika njemačke vlade za obnovu Bosne i Hercegovine.