Naučni simpozij o raznim aspektima enciklike Fratelli tutti: Govorio i muftija Grabus

Međunarodni naučni simpozij na temu „Religijski, društveni i kulturološki aspekti enciklike Fratelli tutti pape Franje“, održan je 11. i 12. novembra, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Univerziteta u Sarajevu.

Program je moderirao i uputio uvodnu riječ svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, doc. dr. sc. Hrvoje Kalem s KBF-a u Sarajevu.

Riječi pozdrav i dobrodošlice u ime organizatora svim predavačima i svim prisutnima te riječi zahvale svima koji su pomogli u organizaciji ovog simpozija uputio je dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. sc. Darko Tomašević, kanonik Stolnog kaptola vrhbosanskog.

Trending

Fikret Prevljak bit će predat Tužilaštvu Bosne i Hercegovine

„Digitalna komunikacija kao novi stil života u zatvorenom svijetu“ održao je vrhbosanski svećenik doc. dr. sc. Mario Bernadić, viši asistent pri katedri dogmatske teologije KBF-a u Sarajevu i generalni tajnik Prve Sinode Vrhbosanske nadbiskupije. Zamoljen da iznese pojedine naglaske iz svoga izlaganja profesor Bernadić je kazao: „Digitalna komunikacija je danas svakako neizostavan dio našeg života, i ne samo života, nego i rada.

Digitalna komunikacija je po sebi vrlo zgodna komunikacija, rekli bismo, dostupna u svakom trenutku i ona koja nas može spojiti s bilo kim u svakom trenutku. No, s druge strane, kako i papa Franjo ističe, ona do sada nije pomogla u ostvarivanju jednog suštinskog zajedništva u svijetu. A, također, i u drugim brojevima napominje da to sigurno neće nikada ni nije uspjeti.

No, zapravo, papa Franjo u takvom mišljenju i nije izolirani jer slične ćemo naglaske naći u današnjoj psihologiji gdje se jednostavno ističe da ništa ne može nadoknaditi onaj živi susret, realni susret dviju osoba jer u dio komunikacije svakako spada i ona neverbalna komunikacija i svi ostali elementi.

I to nam je itekako potrebno razvijati ili, čak da kažemo, ponovno razvijati, ponovno učiti u ovo vrijeme. Osim toga, u današnjim vremenu itekako svi insistiraju na tome da kažu svoju istinu; svi imaju svoje mišljenje; svi imaju svoju istinu; svaki ima nešto svoje reći.

Papa nas ovdje poziva da itekako moramo učiti ponovno slušati jer slušanje je zapravo onaj dio istinske mudrosti i bez toga ne možemo postići, dakle, istinsku mudrost. Ali također tu je i ona kultura dijaloga – ne, dakle, žučnog dijaloga, svađalačkog dijaloga, nego onoga strpljivog dijaloga i iz nije čovjek uči prema Papi. I evo, dakle, to nas vodi i dovodi do one prave istine“, rekao je velečasni Bernadić.

Na Simpozoiju je govorio i muftija sarajevski dr. sc. Nedžad ef. Grabus, profesor teologije na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, održao je predavanje o temi - „Vjera u Boga i poštovanje susjeda – muslimanski pogled“.

U svom osvrtu nakon prvog dijela simpozija je kazao da su razgovarali kako i na koji način se u enciklici otvara prostor i razgovor s, između ostalog, i muslimanima.

„Inzistirali smo na tome da u religijskome učenju postoji mjesto i za drugačije vjerovanje. Vidjeli smo da se u enciklici govori i o religijskome pluralizmu. Postoje, naravno, pogledi na pitanje bratstva iz islamske, kršćanske i drugih perspektiva, ali postoji to ljudsko bratstvo koje nas povezuje i ta želja da kao ljudi sudjelujemo u nečemu što će nas povezivati, a ne razdvajati“, kazao je muftija Grabus.

Zamoljen da, u duhu teme simpozija, uputi svoju kratku poruku u aktuelnoj situaciji, kazao je:

„Mi smo – bez obzira na sve – pod navodnicima - razlike koje nas dijele i razdvajaju, braća. Bog nas je sve stvorio. Moramo odgovorno djelovati, utjecati na ljude da ostanu dostojanstveni i da traže načina kako da poštuju jedni druge“.

U svom je predavanju istaknuo da muslimani i kršćani u svome vjerovanju imaju povezujuće naslijeđe poslaničke tradicije na temelju koje su razvijali suštinska pitanja teologije monoteizma. Rekao je da su vjera u Boga i ljubav prema bližnjemu, susjedu, su posebnosti koje su snažno utkane u identitet vjernika.

Šta se sve ostalo dešavalo na ovom naučnom skupu pročitajte na linku OVDJE.