Krug 99 / Najvažniji resurs o kojem se ne govori: Gubi li BiH tlo pod nogama

08. 03. 2020. u 14:06:00 Fena

Shares: 20

U Bosni i Hercegovini je evidentno odsustvo planskog i efikasnog upravljanja zemljišnim resursima, a pogotovo kada se radi o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj eksploataciji, što uz klimatske promjene na globalnom planu dovodi do gubitka bioraznolikosti i posljedica koje iz tog proistječu.

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99' na kojoj je razgovarano o temi „Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama“, a čiji je uvodničar bio dr. Hamid Čustović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Uvodničar je upozorio kako se o zemljištu kao jednom od najvažnijih resursa veoma malo govori, te da održivo upravljanje ovim resursom predstavlja kompleksan fenomen i to ne samo u pogledu rada na zemljištu, nego i u pravnom, organizacionom i svakom drugom aspektu.

"Apsolutno pogrešna percepcija u javnosti je da mi imamo dovoljno zemljišta kao resursa i da imamo dovoljno kvalitetnog zemljišta", kazao je dr. Čustović, navodeći kako ti resursi u uvjetima BiH imaju niz ograničenja sa stanovišta njihove produktivnosti.

Po njegovim riječima, tlo, voda i vazduh, omogućavaju život na planeti i uvjet su za sve aspekte održivog razvoja, a kada se radi o poljoprivrednom zemljištu, ono je baza za opskrbu stanovništva s dovoljnim količinama hrane.

Aktuelnu situaciju u BiH, kako je rečeno, karakterizira odsustvo ulaganja u poljoprivredno zemljište u privatnom sektoru, što je, između ostalog, dovelo do napuštanja određenih prostora, degradacije zemljišta i njegovog pretvaranja u građevinsko, pri čemu se njegova tržišna vrijednost minimizira.

Ocijenjeno je kako alarmantnom stanju u tom kontekstu doprinosi odsustvo odgovarajuće strategije i agrarne politike, te preklapanje nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH.

Dr. Čustović smatra kako je, budući da se radi o teško obnovljivom resursu, neophodno uspostaviti adekvatan sistem upravljanja zemljištem od državnog do lokalnog nivoa, a što, uz ostalo, podrazumijeva uspostavu ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou Bosne i Hercegovine.

Konstatirao je kako se radi o jednom od najvažnijih ministarstava u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, te da se to pitanje već dugi niz godina politički opstruira, na štetu BiH i njenih građana.

Usto, istaknuto je kako je riječ o jednom od krucijalnih pitanja u sklopu razgovora s Evropskom komisijom, pri čemu se gotovo 60 posto pitanja u tom segmentu odnosi na zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Uvodničar, istovremeno, upozorava na globalne aspekte razmatranog problema, podsjećajući da je, prema određenim saznanjima, oko dvije milijarde hektara zemljišta 'pod pritiskom' nekog do procesa degradacije, te da to proizvodi veliku zabrinutost u smislu – hoće li taj resurs biti u stanju da do 2050. godine prehrani više od 9,3 milijarde stanovnika(projekcija broja stanovnika na planeti Zemlji)?

Evidentni su, kako je ocijenio, fizički gubici zemljišta uvjetovani izgradnjom infrastrukture, rastućom urbanizacijom, daljnjom degradacijom zemljišta, uzimajući u obzir zagađenost zraka i vode, te njegovu dezertifikaciju, čime se na najneposredniji način ugrožava sigurnost hrane i ljudskog zdravlja u svijetu.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović i sudionici sesije uputili su čestitke povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, podcrtavajući značaj djelovanja na planu poboljšanja statusa žena u bh. društvu.

Sesija je, istovremeno, bila i prilika za sjećanje na nedavno preminulog akademika Muhameda Filipovića, njegovu ličnost, djelo i misao, te univerzalne civilizacijske vrijednosti za koje se on nesebično zalagao.

NEMA KOMENTARA