Muke bh. poljoprivrednika: 'Poticaji kasne, a oprema je starija od nas'

Usklađivanje propisa u oblasti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini sa Evropskom unijom česta je tema bh. političara. Planova ima. Međutim, konkretnih djela gotovo nikako.

Zatvaranje farmi umjesto proširenja proizvodnje, rad sa zastarjelom opremom, konstantno kašnjenje isplate poticaja, svakodnevnica je poljoprivrednika u zemlji. 

Mirsad Husejnović iz Kalesije godinama se bavi stočarstvom i uzgojem kornišona. Tokom naše posjete, izvršena je primopredaja proizvoda. Dodaje da poticaje nije dobio već sedmi mjesec, a u praksi je i nepravilna raspodjela sredstava. Zadužuje se da bi održao proizvodnju.

Trending

Pacijent preminuo nakon pada s drugog sprata Kantonalne bolnice Zenica

"Poticaji su nam nula. Kasne. Šta će meni u augustu, septembru poticaj, ako mi je potrebno sad? Bog je dao, pobilo je pšenicu, žito, sve", ističe Mirsad Husejnović.

Usklađivanje propisa sa Evropskom unijom je dug proces koji zahtijeva pripreme, ali prije svega, volju političkih lidera.

"Sad gdje se mi nalazimo oni su bili prije 50 godina. Šta oni sad rade? Unapređenje, znači zaštita okoliša, energija, nitranta politika. Znači, mi ni blizu toga nismo", kaže Fahrudin Delibajrić, predsjednik Skupštine proizvođača kornišona FBiH.

Novčana sredstva u Evropskoj uniji se najviše izdvajaju za unapređenje poljoprivrede, dodaje Delibajrić. U našoj zemlji ni strategija ne prolazi na sjednici Parlamenta, riječi stručnjaka se najmanje čuju, dok politička previranja utječu i na ovu oblast, piše BHRT.

"Čini mi se da aktuelne politike jednostavno ne žele da ulaze u ozbiljne reforme, a ozbiljne reforme su zbilja potrebne, ako želimo biti u toj priči Evropske unije", naglašava Sabahudin Bajramović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA.

"Momci koji voze traktore su često mlađi od traktora koje voze, a onda imate povećanu potrošnju goriva, zagađenje zemljišta i tako dalje. To su sve problemi koje mi, do momenta ulaska u EU, moramo riješiti", ističe Fahrudin Delibajrić.

"Mi živimo u zaista neizvjesnom vremenu. Zato je veoma bitno da izgradiš svoje kapacitete, iskoristiš svoje resurse, izgradiš svoje institucije, svoju nauku, farmere, a i prerađivačku industriju", kaže Emil Erjavec sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

Jedan od problema je i činjenica da takve resore vode oni koji ne pripadaju toj struci, podsjećaju poljoprivrednici. Politički lobiji godinama su glasniji od apela vrijednih poljoprivrednika, a račun na naplatu stiže svim građanima.