Muftija mostarski čestitao novoizabranom reisul-ulemi prof. dr. Nedžad-ef. Grabusu
/ Komentari (6)
Povratak na članakNAPOMENA: Komentari su isključivo lični stavovi autora. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i pisanja komentara koji podstiču na mržnju. Strogo zabranjen bilo kakav govor mržnje na portalu radiosarajevo.ba, zbog kojeg možete biti krivično procesuirani. Radiosarajevo.ba ima pravo i obavezu da na zahtjev zvaničnih organa dostavi podatke o korisniku čiji komentari sadrže govor mržnje, kao i da korisniku trajno blokira pristup. Obaviještavamo vas da svaki čitatelj dobrovoljno pristupa čitanju i kreiranju komentara i prihvata mogućnost da neki komentari mogu sadržavati narativ koji je u suprotnosti sa vjerskim, nacionalnim, moralnim i drugim načelima. Radiosarajevo.ba ima pravo da obriše sporne ili prijavljene komentare bez najave i objašnjenja. Radiosarajevo.ba koristi automatski sistem prepoznavanja i uklanjanja govora mržnje i drugih neprimjerenih sadržaja u komentarima.
/ Najnovije
Dokle ce ovi sljedbenici bosanskog okupatora ici.Stani bolan malo ovo je bila zemlja Kortomanica Kosace,Pavlovica,Tomasa.... Vi ste oni koji jos i dan danas slijede ideje okupatora moje Bosne
Nikad nema nekog spomena ko je uveo red i uspostavio ovu instituciju.
Bas neka mustra ko da ****o proguto
Izgleda da su se muslimani nakon RS-a pozdravili i s Herceg Bosnom. Okrenuli se lagano prema Sloveniji. Sljedeći mula će bit predstavnik iz Njemačke kako je krenulo za njiha. Valja pozdraviti!
Bogumilstvo je nastalo u 10. stoljeću na području Bugarske/Makedonije kao gnostički i socijalni pokret protiv crkvene državne vlasti. U Bosnu se proširilo i snažno ukorijenilo tokom srednjeg vijeka, posebno u vrijeme Bana Kulina (krajem 12. stoljeća). Bili su dualisti — vjerovali su da se svijet dijeli na dobro (Bog) i zlo (Satanael), odbacivali su klasičnu crkvenu hijerarhiju, krštenje vodom, križeve, ikone i crkvene građevine, zalažući se za skroman i asketski život. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici (stećci) u Bosni i Hercegovini često se povezuju s pripadnicima Crkve bosanske, iako su ih koristili i pripadnici drugih konfesija u srednjovjekovnoj Bosni. Zbog svog učenja smatrani su hereticima od strane Katoličke i Pravoslavne crkve, što je dovelo do više križarskih pohoda protiv Bosne u 13. stoljeću.
Krstaši i dan danas aktivni, izdali pretke i opet bi, da dođu budisti na vlast odmah bi crkve porušili i naučili kineski.