Mostarski logoraši prvi put obilježavaju raspuštanje zloglasnog Heliodroma

11
Radiosarajevo.ba
Mostarski logoraši prvi put obilježavaju raspuštanje zloglasnog Heliodroma
Foto: Arhiv / Logor Heliodrom

Mostarski logoraši će u petak, 19. marta 2021. godine, po prvi put nakon 27 godina posjetiti prostor bivšeg koncentracionog logora Heliodrom, i tako obilježiti godišnjicu zatvaranja ovog stratišta tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne, potvrđeno je portalu Radiosarajevo.ba iz ovog Udruženja logoraša Mostar.

Piše: F. V.

Posjeta će se odvijati u organizaciji ovog mostarskog udruženja koje okuplja najveći broj žrtava.

"Ovom prilikom će se položiti cvijeće i odati počast svim stradalim logorašima u ovom i ostalim logorima tzv. "Hrvatske Republike Herceg-Bosne"", naveli su iz Udruženja logoraša Mostar.

Polazak na mjesto polaganja cvijeća logor Heliodrom će biti ispred prostorija Udruženja logoraša Mostar u 10:00 sati.

Povodom 27. godišnjice zatvaranja logora i polaganja cvijeća na prostoru Heliodroma medijima će se obratiti članovi Udruženja logoraša Mostar.

Podsjetimo, Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo je šestorku tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina.

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Odjela za zarobljene Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Praljak je izvršio samoubistvo tokom izricanja presude, a dio njih se već našao na slobodi.

Prema presudi Jadranko Prlić je, osim toga, znao za brojne zločine koje su počinili pripadnici oružanih snaga Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg-Bosne. Tako je znao i za teške uslove u kojima su Muslimani, uhapšeni od strane HVO-a, držani u zatočeništvu u zatvorima u Dretelju, Gabeli i na Heliodromu. Unatoč tome, opravdavao je zatočavanje muslimanskih civila i poricao stvarnost njihovog položaja. Jadranko Prlić je dakle prihvatao i ohrabrivao te uslove krajnje nesigurnosti, kao i loše postupanje sa zatočenicima u više HVO-ovih zatočeničkih centara.

Takođe, bio je informisan o korištenju zatočenika sa Heliodroma i iz Vojna na frontu, kao i o fizičkom zlostavljanju tih zatočenika za vrijeme rada na liniji fronta ili kad su ih koristili kao živi štit. Zbog toga što nije intevenisao iako je za to imao mogućnost, i ostao na vlasti iako je znao za počinjene zločine, Vijeće smatra da je jedini razumno moguć zaključak taj da je Jadranko Prlić omogućio i prihvatio da se čine zločini protiv Muslimana, u sklopu njihovog sistematskog zatočavanja od strane HVO-a.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije