Hag / Da li će ratni zločinac Jadranko Prlić uskoro izaći iz zatvora?

17. 02. 2020. u 13:45:00 L. R.

Shares: 43

Osuđeni ratni zločinac Jadranko Prlić mogao bi uskoro izaći iz zatvora.

Naime, od sutrašnjeg dana će odslužiti polovinu svoje zatvorske kazne od 25 godina, čime bi prema britanskim zakonima mogao ispuniti uslov za prijevremeno puštanje na slobodu. Prema saopštenju iz MKKS-a o polovini odsluženja kazne koje nastupa 18. februara, Mehanizam je obaviješten o ovome krajem novembra prošle godine. Mehanizam nije objavio odluku, niti da li je takva odluka donesena.

U pismu se, kako javlja BIRN - Detektor ba, navodi kako se britanska pravila o uslovnom puštanju na slobodu nakon polovine izdržane kazne ne odnose na ovaj slučaj i da se odluka o tome ostavlja na odlučivanje isključivo Carmelu Agiusu, predsjedniku Mehanizma. Dosadašnja praksa Mehanizma bila je posebno odlučivanje o svakom slučaju nakon odslužene dvije trećine kazne.

Podsjetimo, Jadranko Prlić osuđen je 29. novembra 2017. za zločine nad muslimanima u Bosni i Hercegovini u periodu 1993-1994. Tim su, njemu i još petorici, potvrđene dosuđene kazne u prvostepene presude i tim predmetom, jednim od najsloženijih, haški sud je završio 24-godišnje postojanje.

Sud je presudom potvrdio da je bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Sjetit ćete se, nakon izricanja presude, Praljak je odbacio presudu, kazavši kako on nije ratni zločinac, pa je u sudnici popio otrov iz bočice i potom umro u bolnici u Den Haagu.

Dvije godine od presude 'šestorki': Nema pokajanja, nema katarze, zločin se veliča

Ukoliko vas interesuje kako je moguće da će se Prlić već naći na slobodi, podsjećamo vas da, prema praksi Haškog tribunala, osuđenici kojima je izrečena pravomoćna presuda, izlaze na slobodu nakon odsluženja dijela kazne. U odsluženu kaznu računa im se vrijeme provedeno u pritvoru, ali ne i vrijeme koje su proveli na privremenom puštanju na slobodu.

Ova šestorica su se predala sudu 2004, a suđenje je počelo 2006, da bi im u maju 2013. prvostepeno vijeće izreklo kazne od ukupno 111 godina zatvora. 

Berislav Pušić tako je izašao na slobodu već u aprilu 2018. a Valentin Ćorić u januaru 2019.

Ko je Jadranko Prlić

Prlić je rođen 10. juna 1959. u Đakovu, u Hrvatskoj. Magistrirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, nakon čega je otišao u Mostar gdje je radio kao redovni profesor. Uoči rata u BiH, Prlić je imao ponude da radi u SAD-u, ali je odbio. 

Političku karijeru počeo je u Savezu komunista Jugoslavije i to kao najmlađi doktor nauka u bivšoj Jugoslaviji. Titovu partiju je napustio početkom 90-ih, a 5. maja 1992. postao je direktor finansijskog odjela HVO-a; 14. augusta postao je predsjednik HVO-a. S istim ovlastima postaje i prvi i posljednji predsjednik tzv. vlade HR HB. 

Prlić jer tek 1994. postao dio HDZ-a. Često ga se moglo vidjeti u Zagrebu kod Franje Tuđmana, te ostalih visokih dužnosnika Hrvatske. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojim je dogovoreno primirje Armije RBiH i HVO-a, Prlić je bio na poziciji ministra odbrane FBiH. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, dobija i novu funkciju, ministra vanjskih poslova BiH.

Projekt Dragana Čovića

Nažalost, projekt njihove tzv. Herceg-Bosne koji je doveo do zločina kojima su osuđeni, kao ideja, i dalje živi. Dragan Čović je prošle godine pozvao na uvezivanje svega što nosi ime Herceg-Bosne.

"Nakon dvije godine od ove presude imamo: još snažniju i žešću negaciju zločina od strane HDZ- a BiH i HDZ-a RH, nastavak politike podjele Bosne i Hercegovine, zloupotrebu dvojnog državljanstva, puštanje na slobodu presuđenog ratnog zločinca Marka Radića, zvanog Mak, mrcvarenje sudskih postupaka Vranica, Žepče, koji traju više od 20 godina, tzv. Revidiranu strategiju za procesuiranje ratnih zločina za koju ministar pravde BiH ( član HDZ- a BiH) kaže da je jedina ispravna i da ga primjedbe bošnjačkih žrtava ne zanimaju, da on ima „svoje“ žrtve.

Imamo potpuni kolaps procesuiranja ratnih zločina u BiH, procesuiranje po nacionalnoj osnovi, procesuiranje predmeta koji po težini zločina u odnosu na ogroman broj zločina u BiH nikada ne bi bili procesuirani, neznanje, neprofesionalizam, politički utjecaj, dodvoravanje, utjecaj susjednih država, koji su doveli procesuiranje ratnih zločina u BiH u fazu nebitnosti", saopćeno je u novembru 2019, povodom godišnjice presude "Prliću i ostalima", iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida na čelu s Muratom Tahirovićem.

KOMENTARI (1)