Mjere vlasti u BiH zbog povećanja cijena: Pravo rješenje ili samo "šarena laža"?

Cijene osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina doživjele su drastičan porast.

I dok cijene galopiraju, plate i penzije jedva da kaskaju, a građani, većinu onog što zarade, troše upravo na hranu. Da li su mjere nadležnih korak ka rješavanju, sada već hroničnog problema u našoj zemlji, ili kap u moru?

Većinu onoga što zarade, potroše na hranu – To je svakodnevica građana naše zemlje. Prema podacima Agencije za statistiku, cijene pojedinih namirnica su se u posljednjih pet godina udvostručile. Kada je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica, brašno i ulje sada plaćamo 30ak posto skuplje nego 2019. godine.

Trending

Novi slučaj femicida u Rijeci: Žena povrijeđena na stubištu, muškarac pronađen u stanu iznad

Mlijeko je u prosjeku 40 posto skuplje, a cijene mesa, u zavisnosti od vrste, od 2019. Godine su porasle od 4 do 7 maraka. Situacija je nešto drugačija sa povrćem i voćem.

"Čemu nije sezona znači da su cijene visoke, grožđe je sad 12 maraka, a u sezoni bude 3 marke", rekla je Zorica Gavrić, prodavačica na pijaci.

Mnoge stvari predviđene potrošačkom korpom, poput rekreacije, kulture i putovanja, za mnoge su samo pusti san.

"To je najveći pokazatelj siromaštva kad preko polovice primanja trošimo na hranu, a na zapadu se troši 20 posto na hranu. Vlastite proivodnje nemamo, tuđu nismo platili, ako se zaustavi uvoz, mi smo objektivno gladan narod", naglasio je Aleksa Milojević, ekonomista.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/regija/bojkot-velikih-trgovinskih-lanaca-sta-se-danas-desava-u-bih-hrvatskoj-srbiji-i-sloveniji/578079[/related] 

Nedostatak domaće proizvodnje i trgovačke marže samo su neki od razloga koji su kumovali trenutnom stanju, a mjere nadležnih su tek vrh ledenog brijega.

"Od kontrolisanih 15 nadozora se pokazalo da je čak njih 12 kršilo uredbu zbog stimulativne kaznene politike, jer u tom periodu dok ne primjenjuju, dok dođe inspekcija oni su više zaradili. Gledajući ove podatke to se naprosto nije osjetilo u stvarnom životu", objašnjava Božana Radomir, Savez sindikata bh. entiteta RS.

Podaci ombudsmana za zaštitu potrošača pokazuju da, dok je na globalnom nivou hrana skuplja za 20 posto, u Bosni i Hercegovini taj postotak varira od 00 do čak 400 posto. Računica možda jeste jasna, ali od nje boli glava, piše BHRT.