"Mi protiv njih": Kržalić o tome kako osporavanje Schmidta vodi ka radikalizaciji društva

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerzitet u Sarajevu Armin Kržalić smatra da politički život u Bosni i Hercegovini već decenijama obilježavaju oštre podjele, ali da se malo koja tema toliko često vraća u javni prostor kao pitanje legitimiteta visokog predstavnika.

"Teza o 'nelegalnom' Christianu Schmidtu postala je centralna tačka retorike vodećih političara iz RS. Na prvi pogled, riječ je o političkom triku, još jednoj frazi u arsenalu retoričkog nadmetanja. Međutim, posljedice su mnogo ozbiljnije. Takav narativ djeluje kao poluga radikalizacije društva", kazao je profesor Kržalić.

Kada politički lideri ponavljaju da je međunarodna zajednica "nametnula" visokog predstavnika, istakao je, oni kod građana stvaraju osjećaj ugroženosti i neprijateljstva prema institucijama.

Trending

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

"To nije samo osporavanje Schmidta, već i podizanje zida prema samom državnom okviru BiH. Stanovništvo se uvodi u logiku 'mi protiv njih' - mi iz RS-a protiv Sarajeva, protiv međunarodne zajednice, protiv svih koji misle drugačije. Upravo ta logika je prvi korak prema radikalizaciji", kazao je.

Međutim, ističe da radikalizacija u ovom slučaju ne znači nužno nasilje, već stvaranje mentaliteta u kojem je kompromis slabost, a dijalog izdaja.

"Kada se povjerenje u institucije uruši, otvara se prostor za ekstremnu retoriku i separatističke projekte, ali i za jačanje kriminalnih mreža koje profitiraju u vakuumu povjerenja i zakona. To je sigurnosni rizik koji pogađa ne samo RS, nego i cijelu Bosnu i Hercegovinu. U takvim uslovima posebno profitiraju strukture organizovanog kriminala, ali i vanjski akteri koji žele destabilizaciju zemlje", poručio je.

Smatra da to pitanje nije samo politička igra, kako se to čini političarima u BiH te da osporavanje visokog predstavnika ima i ozbiljnu sigurnosnu dimenziju.

"Kada se odluke OHR-a ne priznaju, ugrožava se funkcionalnost državnih institucija, stvara se pravna nesigurnost i otvara prostor za političke blokade. Paradoks je očit: dok Srbija i Hrvatska, kao potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma, priznaju Schmidta, u Banjoj Luci se i dalje insistira na njegovoj 'nelegalnosti'. To pokazuje da ova priča nije utemeljena u međunarodnom pravu, već služi isključivo kao politički instrument. Upravo kao takav politički instrument on je opasan za mir i stabilnost regiona. Jer kada se jedna zajednica konstantno hrani idejom da je pod opsadom, radikalizacija postaje gotovo prirodna posljedica", kazao je.

Zato smatra važnim prepoznati da narativ o "nelegalnom visokom predstavniku" nije samo prazna politička priča, već strategija koja dugoročno potkopava sigurnost, stabilnost i povjerenje u institucije.

"A kada povjerenje nestane, prostor preuzimaju strah, podjele i radikalizam četo prerastaju u nasilni ekstremizam a potom u terorizam ili otvoreni konflikt", kazao je.

Kržalić tvrdi da taj narativ nije bezazlena retorika, već instrument koji može dovesti do ozbiljnih posljedica po stabilnost zemlje.

"Ako Hrvatska i Srbija, ključne potpisnice Daytona priznaju Schmidtov legitimitet, jasno je da se osporavanje u BiH mora posmatrati prvenstveno kao politički manevar s potencijalno ozbiljnim sigurnosnim posljedicama", zaključio je Kržalić.