Memorijalni centar Srebrenica podijelio iskustva istraživanja genocida s tužiocima iz Ukrajine

Predstavnici Memorijalnog centra Srebrenica održali su u Kijevu prezentaciju za predstavnike Ureda generalnog tužioca Ukrajine o iskustvima Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova u istraživanju, dokazivanju i procesuiranju genocida u Srebrenici.

Razgovori su vođeni s tužiocima i stručnim timovima koji rade na istragama genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih međunarodnih zločina, kao i na međunarodnoj pravnoj saradnji i saradnji s Međunarodnim krivičnim sudom.

"U razgovoru je učestvovao i Oleksandr Ziuz iz Ureda generalnog tužioca Ukrajine, koji se u okviru strukture zadužene za zločine počinjene u kontekstu oružanog sukoba bavi saradnjom s državnim, međunarodnim, međuvladinim i nevladinim organizacijama. Ukrajinske pravosudne institucije danas djeluju unutar široke međunarodne mreže istraga, koja uključuje nacionalne organe više država, Eurojust, Europol i Ured tužioca Međunarodnog krivičnog suda", pojasnili su iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Trending

Crnoj Gori se zakomplikovao ulazak u EU: Pet država traži dodatne provjere, problem i Ratko Mladić

Prezentacija Memorijalnog centra bila je usmjerena na sudsku praksu nastalu nakon genocida u Srebrenici i na pitanja koja mogu biti neposredno relevantna za istrage koje se danas vode u Ukrajini, kao i doprinosi koji institucija daje u arhiviranju materijala, podršci porodicama, saradnji sa različitim akterima, te na podizanju svijesti o utvrđenim činjenicama. 

"Kroz prezentacije smo imali priliku da saznamo više o pitanjima dokazivanja genocida na primjeru Srebrenice, kao i uloge koju institucije memorijalizacije imaju na prikupljanju materijala, arhiviranju, podršci kasnijem istraživanju. Ključno pitanje predstavlja dokazivanje posebne namjere da se zaštićena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi u cijelosti ili djelimično. Zbog toga istraga mora od početka prikupljati ne samo dokaze o pojedinačnim ubistvima, zatočenjima, deportacijama i drugim zločinima, već i dokumentaciju koja može pokazati širu politiku, obrasce ponašanja, sistem odlučivanja, naredbe, komunikacije između različitih nivoa strukture i povezanost pojedinačnih operacija", pojašnjava jedan od učesnika.

Iskustvo Bosne i Hercegovine ima posebno mjesto u razvoju međunarodne pravne prakse u procesuiranju genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Predmeti pred MKSJ-em, poput Krstića i Popovića i drugih, pomogli su da se preciznije utvrde standardi za dokazivanje genocidne namjere, odgovornosti različitih učesnika u organizovanom zločinačkom procesu i značenja uništenja "značajnog dijela" zaštićene grupe. Presuda Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore dodatno je razvila međunarodne standarde o obavezi države da spriječi genocid. Posebnu vrijednost predstavlja rad domaćih tužilaca i sudija iz Bosne i Hercegovine, koji su iskustvo međunarodnog pravosuđa pretvorili u dugoročnu i razvijenu domaću praksu. Rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine danas je prepoznat i u Ukrajini, ali i u širem međunarodnom pravosudnom kontekstu, kao jedno od najznačajnijih evropskih iskustava u procesuiranju genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti pred nacionalnim sudovima.

"Bosanskohercegovački tužioci i sudije tokom više od dvije decenije radili su na nekim od najsloženijih predmeta međunarodnog krivičnog prava vođenih pred domaćim pravosuđem u Evropi.

Razvijeno je veliko praktično znanje u radu sa hiljadama dokaza i svjedoka, masovnim grobnicama i forenzičkim materijalom, zaštićenim i traumatiziranim svjedocima, složenim komandnim strukturama, različitim oblicima individualne krivične odgovornosti te predmetima koji zahtijevaju intenzivnu međunarodnu saradnju. Upravo je ta kombinacija međunarodne jurisprudencije i iskustva domaćih institucija ono što Bosnu i Hercegovinu čini posebno relevantnom za Ukrajinu.

Ne radi se samo o teorijskom poznavanju međunarodnog krivičnog prava, nego o iskustvu tužilaca, sudija, stručnih saradnika i službi podrške koji su godinama morali pretvarati ogromne količine ratne dokumentacije, svjedočenja, forenzičkih nalaza i drugih dokaza u predmete sposobne da izdrže najviše standarde sudskog postupka. Zbog toga smatramo važnim da postoji veća međunarodna svijest o potrebi uključivanja eksperata iz BiH u ovoj oblasti, što je prepoznato i od naših sagovornika u Ukrajini", napominju iz Memorijalnog centra Srebrenica.