Mate Granić: "Dejtonski sporazum je odlična osnova, nije kasno da mu se posveti"
Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je zaustavio rat i uspostavio mir, kazao je u intervjuu za FENA-u Mate Granić, prisjećajući se pregovora u američkom gradu Daytonu prije tri decenije te govoreći o situaciji u BiH 30 godina nakon završetka rata.
Kao zamjenik šefa hrvatske pregovaračke delegacije i bliski saradnik Franje Tuđmana, Granić je bio ključna figura u pripremi sporazuma i ostao svjedok događaja koji su oblikovali političku budućnost Bosne i Hercegovine.
Granić je naglasio da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije na BiH, kao i u Hrvatskoj. Prekretnica je, kako je naveo, bio Washingtonski sporazum, kojim je sukob Hrvata i Bošnjaka okončan u samo 24 sata.
Kako je projekt F.I.R.E.S. u HNK unaprijedio prevenciju i gašenje šumskih požara
"Preliminarni sporazum potpisan je 1. marta 1994. godine, a konačni 18. marta iste godine, čime je stvorena Federacija BiH sa kantonalnim uređenjem. BiH je tada definisana kao država triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, a svi građani trebali su imati ista ljudska i građanska prava", podsjetio je Granić.
U oktobru 1995. godine međunarodna grupa je predložila da BiH bude teritorijalno integrisana država sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što su podržale sve velike sile (Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija).
Stier: Dejton je prije 30 godina pogodio formulu za mir, a to je ravnopravnost tri naroda
Granić kaže da je nakon genocida u Srebrenici i najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata kojeg su počinile srpske snage, predsjednik Turske Demirel molio Franju Tuđmana da Hrvatska pomogne BiH vojno i diplomatski, dok je Alija Izetbegović uputio pismo sa istim zahtjevom.
"Splitska deklaracija potpisana je 22. jula 1995. godine, a već dan kasnije započela je operacija "Ljeto 95" kojom je deblokiran Bihać. Potom je uslijedila operacija "Oluja", kojom su hrvatske snage u 84 sata oslobodile najveći dio okupiranih područja. Hrvatska vojska je tada došla na 20 kilometara od Banje Luke sa Armijom RBiH i HVO-om. SAD su zaustavile daljnje napredovanje i sedam dana kasnije smo pozvani u Dayton", prisjetio se Granić te dodao da su SAD željele pregovorima i sporazumom završiti rat u BiH.
Granić, koji trenutno obnaša funkciju posebnog savjetnika Vlade Republike Hrvatske, istaknuo je da su prva dva dana u Daytonu hrvatska i srpska strana, uz vođenje pregovora pod vodstvom Richarda Holbrookea, pregovarali samo o mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja, što je kasnije rezultiralo Erdutskim sporazumom i uspješnom reintegracijom, koju Granić naziva "najuspješnijom mirovnom operacijom u historiji UN-a".
Tek kasnije će, prema njegovim riječima, uslijediti razgovori o okvirnom sporazumu, ustavnim načelima, izbornom zakonodavstvu, vojnom sporazumu i razgraničenju između RS i Federacije BiH.
"To su bili najteži pregovori", ocijenio je te dodao da su se u pregovore uključivali i državni sekretar Warren Christopher i predsjednik Bill Clinton, a stalno je bio prisutan i general Wesley Clark.
Savez kolumnista | Lavić, Hadžidedić i Tadić: Uprkos Srbiji i Hrvatskoj, a ne u zavisnosti od njih
"Amerikanci su nastojali relaksirati atmosferu, a Slobodan Milošević je posebno uživao u crnom vinu i viskiju", prisjetio se Granić.
Pregovore su vodili Amerikanci, a Holbrooke je, prema Graniću, imao "stil buldoždera", ali i odličan tim saradnika.
"Za Hrvate je strateški interes bio konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda. Milošević nikad nije spomenuo operaciju "Oluja" i nastojao je biti dobro raspoložen. Tuđman i Izetbegović su bili ozbiljni i koncentrisani. Kako je Tuđman često boravio u Zagrebu radi izbora, ja sam vodio hrvatsko izaslanstvo. Funkcionirali smo kao odličan tim, posebno sa ministrom Gojkom Šuškom te ambasadorima Miomirom Žužulom i Ivanom Šimonovićem", naveo je Granić.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske u periodu od 1993. do 2000. godine, kazao je da je najveći uspjeh Daytonskog sporazuma što je zaustavio rat i uspostavio mir.
"Drugi veliki uspjeh je dogovor o konstitutivnosti naroda. Treći uspjeh je da je BiH očuvana kao teritorijalno integrirana država. Dana je velika šansa legitimnim predstavnicima sva tri naroda i svim građanima BiH da je dalje izgrađuju. Nažalost, određenim odlukama visokih predstavnika odmaknulo se od temelja sporazuma", ocijenio je Granić, dodajući da je sporazum potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, bio "najveći vanjskopolitički uspjeh tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona".
Emir Hadžikadunić | Izetbegović i Zelenski: Paralele i kontrasti dvojice predsjednika u ratu
Prema njegovim riječima, i SAD i Europska unija i dalje podržavaju Opći okvirni sporazum za mir u BiH, ali on više nije u fokusu interesa.
"Brutalna ruska agresija na Ukrajinu i dolazak predsjednika Donalda Trumpa potpuno su promijenili geopolitičke odnose u svijetu. Stvara se novi multipolarni poredak, u kojem se EU, koja ima i velikih vlastitih problema, mora boriti za svoje mjesto u svijetu. To je posebno jasno nakon nove Strategije sigurnosne politike SAD-a te posebno Putinove imperijalne politike ponovnog stvaranja ruskog svijeta, što ima snažnog utjecaja i na regiju jugoistočne Europe. Legitimni predstavnici tri naroda moraju iskreno pregovarati o europskoj budućnosti BiH i odbaciti svaki separatizam ili unitarizam. Hrvati i Bošnjaci trebaju pregovarati u duhu Washingtonskih pregovora i Splitske deklaracije. Borba protiv korupcije mora biti zajednička briga", naglasio je Granić.
Dodao je da Hrvatska vlada, posebno premijer Andrej Plenković, snažno podržavaju europski put BiH kao države tri konstitutivna naroda i jednakih prava za sve građane.
On smatra dat tekst Deytonskog sporazuma nije idealan, ali da je odličan temelj za izgradnju funkcionalne BiH, iako je, prema njegovom mišljenju, glavni problem politička volja aktera.
"Postoje i određeni utjecaji iz vana koji ne žele dobro funkcionirajuću i europski orijentiranu i integrisanu BiH. Rasprave o državnoj imovini, ustavnom sudu i presudama međunarodnih sudova trebalo je odavno završiti, a visoki predstavnici i SAD i EU trebali su pomoći u očuvanju temelja sporazuma", kazao je Granić.
The Hill: Trideset godina nakon Dejtona, Amerika se mora ponovo angažovati u BiH
Granić je istaknuo da je međunarodna zajednica, posebno EU i SAD, propustila mnogo prilika da snažnije insistira na reformama koje bi BiH približile članstvu u Europskoj uniji.
"Ali nikad nije kasno, EU i SAD trebaju pomoći legitimnim političkim akterima na ovom putu", dodao je.
Govoreći o mogućim izmjenama Sporazuma, Granić je podsjetio na dogovor iz Washingtona između Bošnjaka i Hrvata u BiH i Hrvatskoj i SAD-a da se kantonalni model proširi na cijelu BiH uz jačanje i čvrsto definisanje prava sva tri konstitutivna naroda te europski put države.
"Daytonski sporazum treba poštivati i implementirati do kraja. Svaki separatizam ili unitarizam je poguban za BiH. Europski put i očuvanje teritorijalnog integriteta jedini su pravi put. Hrvatska daje punu podršku, posebno predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman", zaključio je Granić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
