Kožljak i Višća: NATO ostaje ključ sigurnosti za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina već je dio NATO sigurnosnog okvira, kaže šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i bivši šef Misije BiH pri NATO-u Alija Kožljak, ističući da je nakon odluka donesenih na samitu u Madridu sigurnost BiH postala integralni dio sigurnosti Alijanse.
Kožljak smatra da je ključna odluka NATO-a bila da se ne dozvoli stvaranje sigurnosnog vakuuma u BiH, posebno u periodu pojačanih prijetnji ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu zemlje.
"Bosna i Hercegovina je, ako gledamo sigurnosno integriranje, posebno nakon madridskog samita, već na taj način sigurnosno u NATO-u", rekao je Kožljak, dodajući da je Alijansa prvi put sigurnost države aspiranta tretirala kao "integralni dio sigurnosti NATO-a".
NiP poziva Amidžića da hitno odblokira otvaranje novog GP: "Radi protiv interesa građana"
Naglasio je da je takva politika bila važna tokom perioda koji su obilježili "napadi na ustavno-pravni poredak", hibridne prijetnje i podrška separatističkim ambicijama. "NATO je bio vrlo konkretan da se niko ne usudi ugroziti teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost Bosne i Hercegovine", naveo je.
Govoreći o saradnji institucija BiH sa NATO-om, Kožljak ističe da kontakti sa zvaničnicima Alijanse nisu simbolični, već zasnovani na konkretnim temama i aktivnostima.
"Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović sastao se deset puta sa generalnim sekretarima NATO-a i na svakom od tih sastanaka razgovaralo se o suštinskim pitanjima", rekao je.
BiH je na vratima NATO-a
Kožljak tvrdi da se BiH nalazi "na vratima NATO-a" te podsjeća da je zemlja trenutno jedina koja ima aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).
"Bosna i Hercegovina se kreće ka članstvu u NATO-u. Već smo dostavili pet programa reformi i kroz njih se pripremamo za članstvo", naglasio je.
Novi komandant NATO štaba u Sarajevu: "Sigurna budućnost BiH ostaje naš cilj"
Kao primjer naveo je Švedsku i Finsku, koje su brzo postale članice jer su prethodno bile spremne: "Poruka NATO zvaničnika bila je jasna: vi radite na tome da budete spremni za poziv u NATO".
Govoreći o odnosu NATO-a prema BiH, Kožljak ističe da BiH ima poseban status jer redovno učestvuje na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća. "Bosna i Hercegovina je jedina država koja, osim članica NATO-a, ima redovne sastanke sa Sjevernoatlantskim vijećem", rekao je.
Na tim sastancima, tvrdi, od NATO-a je traženo da potvrdi "izvjesnost što skorijeg članstva" i objektivno procjenjuje ostvarene reforme.
Programi reformi BiH
Kožljak se osvrnuo i na programe reformi BiH, koji se često kritikuju zbog kašnjenja u usvajanju. Kaže da je važniji kontinuitet nego rokovi.
"Program reformi je ciklus. Ciljevi se postavljaju dugoročno, neki za godinu, neki za pet ili deset godina", objasnio je.
Dodao je da NATO analizira samoprocjene koje dostavlja BiH i daje povratne informacije o napretku i oblastima gdje je potrebna dodatna pomoć: "Ključna je ta samoprocjena – šta je urađeno, šta nije i gdje je potrebna NATO podrška".
Komšić sa predstavnikom NATO-a u Sarajevu: Alijansa opredijeljena za jačanje saradnje sa BiH
Komentarišući navode o različitim političkim porukama prema NATO-u, Kožljak tvrdi da postoji institucionalni konsenzus o članstvu BiH, uprkos javnim protivljenjima pojedinih političara. "U Bosni i Hercegovini postoji potpuna institucionalna saglasnost da BiH bude članica NATO-a. Imamo zakon o odbrani, odluke Vijeća ministara, odluke Predsjedništva BiH koje se direktno tiču NATO puta", kazao je.
Dodao je da političari često javno šalju drugačije poruke od onoga što podržavaju kroz institucije.
"Jedno pričaju pred mikrofonima, a sutra potpišu dokumente koji se odnose na NATO integracije", rekao je.
Na pitanje šta trenutno usporava članstvo BiH u NATO-u, Kožljak odgovara da su potrebne dodatne reforme i politička odlučnost. "Evropski put BiH i NATO put potpuno su kompatibilni. Svaki uspjeh na jednom podstiče napredak na drugom", istakao je.
Naglasio je kako je Bosna i Hercegovina formalno već ispunila uslove za članstvo u NATO-u. "Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo. Mogu nam sutra uputiti poziv", zaključio je Kožljak.
Višća: NATO se mora transformirati, ali Bosna i Hercegovina još nema jasan odgovor želi li članstvo
Vojni analitičar, Hamza Višća, izjavio je da se NATO danas nalazi u procesu duboke transformacije, prvenstveno zbog promjena globalne sigurnosne arhitekture, ruske agresije na Ukrajinu i promjene američkih prioriteta prema Kini.
"NATO je pobjednik Hladnog rata. Riječ je o političko-vojnom savezu koji je bez ispaljenog metka porazio Varšavski ugovor i kasnije integrisao veliki broj država istočne Evrope", rekao je Višća.
Ocijenio je da je najveća greška NATO-a nakon pada Berlinskog zida bila zanemarivanje osnovne funkcije Saveza.
"Članice NATO-a prestale su ulagati u odvraćanje i odbranu, a fokus su prebacile na misije izvan teritorije Saveza, poput Afganistana, Iraka ili Bosne i Hercegovine", naveo je.
Dodao je da je ruska invazija na Ukrajinu pokazala ozbiljne slabosti.
"Agresija na Ukrajinu otvorila je pitanje mogu li se evropske države zaista braniti. Shvatili su da ne mogu u dovoljnoj mjeri", kazao je.
Govoreći o ulaganjima u odbranu, istakao je da zahtjev za povećanjem izdvajanja nije nov.
"Donald Trump je još ranije tražio veća ulaganja, ali i kvalitetniji doprinos evropskih članica NATO-a", rekao je Višća.
Naglasio je da sama visina izdvajanja nije dovoljna:"Možete ulagati i pet posto BDP-a, ali ako ne mijenjate strukturu oružanih snaga i ne učite iz rata u Ukrajini, onda taj novac ne znači mnogo".
Govoreći o Europi, rekao je da će prilagođavanje trajati godinama. "Evropske države su trideset godina živjele u sigurnosnom komforu, uz jeftine ruske energente i američki sigurnosni kišobran", naveo je.
Dodao je da će povećanje vojnih ulaganja imati posljedice i na druge sektore. "Taj novac mora doći iz drugih oblasti – socijale, kulture, sporta i javne potrošnje", rekao je.
Amerika ne može sama
Višća smatra da je američka politika prema Europi promijenjena: "Sjedinjene Američke Države žele fokus prebaciti na Kinu kao glavnog globalnog rivala".
Govoreći o Ukrajini, istakao je da je rat pokazao ograničenja NATO-a.
"NATO nije mogao direktno reagovati jer Ukrajina nije članica Saveza", rekao je.
Dodao je da je i rat na Bliskom istoku pokazao koliko su saveznici važni Washingtonu. "Amerika je shvatila da ne može sama i da su joj potrebni saveznici iz NATO-a", naveo je.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, podsjetio je na prve kontakte države s NATO-om.
"Još 1998. godine sam ušao u sjedište NATO-a sa delegacijom Bosne i Hercegovine i tada rekao kolegama da smo simbolično već ušli u NATO", kazao je.
Međutim, upozorio je da stvarni napredak nije ostvaren. "Bosna i Hercegovina jeste ušla u Akcioni plan za članstvo, ali je taj proces danas praktično mrtav", rekao je Višća.
Naglasio je da NATO dosljedno poštuje državni okvir Bosne i Hercegovine. "Generalni sekretari NATO-a dolaze isključivo institucijama države Bosne i Hercegovine, a ne lokalnim centrima moći", naveo je.
Ipak, upozorio je na ozbiljne sigurnosne izazove. "Bosna i Hercegovina je izložena hibridnom djelovanju Rusije, i unutar institucija i izvan njih", rekao je.
Dodao je da ruski zvaničnici otvoreno prijete Bosni i Hercegovini zbog mogućeg članstva u NATO-u. "Ruski ambasador javno govori da bi nam se moglo ‘svašta desiti’ ako uđemo u NATO", istakao je.
Govoreći o odnosu Evropske unije prema ruskom utjecaju, naveo je da su neke države već počele reagovati. "Austrija je protjerala ruske diplomate zbog aktivnosti povezanih s hibridnim djelovanjem", kazao je.
Trump povlači vojnike iz Njemačke, šef NATO-a: "Shvatili smo poruku"
BiH formalno sarađuje sa NATO-om
Ocijenio je da Bosna i Hercegovina formalno sarađuje s NATO-om, ali bez jasne političke strategije. "Mi usvajamo programe reformi retroaktivno, za godine koje su već prošle, što pokazuje ozbiljan problem u pristupu", rekao je.
Dodao je da Bosna i Hercegovina nema jasan unutrašnji konsenzus o članstvu. "NATO neće primiti državu koja može blokirati odluke zbog političkog utjecaja Moskve", naveo je.
Istakao je da je potrebna ozbiljna komunikacijska strategija prema građanima. "Građanima treba objasniti šta članstvo u NATO-u donosi, ali i koje obaveze podrazumijeva", rekao je Višća.
Oružane snage BiH
Govoreći o stanju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, upozorio je na kadrovske probleme. "Nedostaje veliki broj vojnika, vojni poziv nije dovoljno atraktivan, a sistem se ne prilagođava novim sigurnosnim izazovima i tehnologijama", kazao je za Federalnu.
Naglasio je da odbrana ne podrazumijeva samo vojsku. "Sistem odbrane uključuje civilnu zaštitu, zdravstvene institucije, infrastrukturu i privredu", naveo je.
Kritikovao je i odnos prema domaćoj namjenskoj industriji. "Bosna i Hercegovina ima razvijenu namjensku industriju, ali nije ozbiljno uključena u evropske projekte vojne saradnje", rekao je.
Zaključio je da država mora ozbiljnije pristupiti sigurnosnim reformama. "Ne možemo očekivati članstvo u NATO-u ako ne pokažemo da smo spremni graditi funkcionalan i moderan sistem odbrane", poručio je Višća.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Najnovije
