Kongres psihijatara BiH: Stanovništvo Bosne i Hercegovine pod stalnim stresom

Na Petom kongresu psihijatara BiH s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "Psihijatrija u svijetu promjena", koji je počeo u petak u Mostaru, okupilo se 300 stručnjaka iz deset zemalja.

Na otvaranju Kongresa pomoćnik federalnog ministra za javno zdravlje Goran Čerkez istaknuo je kako su u 12 posljednjih godina uloženi značajni napori u oblasti mentalnog zdravlja, posebice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Svjedoci smo kako Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje stavlja kao prioritet broj jedan i to dovoljno govori o važnosti ovog skupa", istaknuo je Čerkez.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

20.04.21. 07:19

Vodič za besplatnu psihološku pomoć u vezi s problemima nastalim zbog COVID-a

Generalna tema

Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH Dragan Babić kazao je kako će na kongresu biti obrađene aktualne teme iz raznih oblasti psihijatrije.

"Generalna tema kongresa je 'Psihijatrija u svijetu promjena' jer posljednjih desetljeća psihijatrija kao struka je jako napredovala i danas imamo puno kvalitetnije i bolje lijekove, bolje dijagnostičke metode, bolje klasifikacijske sustave te primjenjujemo integralni i multidisciplinarni pristup", istaknuo je Babić.

Zahvaljujući tom napretku, dodao je, psihijatri danas mogu pružiti puno bolju pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna.

Komentirajući stanje u bh. psihijatriji, Babić je ocijenio kako ne zaostajemo u odnosu na države regije, ali se teško možemo uspoređivati sa zemljama zapadne Europe ili SAD-om.

Kada je u pitanju opća klinička slika bh. stanovništva, Babić je podsjetio kako su ratna događanja s konca 20. stoljeća prouzrokovala razne traume kojima se i danas, gotovo 27 godina od završetka rata, psiholozi bave.

"Zadnje dvije godine imamo koronavirus, imamo rat u Ukrajini i sve to djeluje jako stresno. Neke ljude stres ojača pa bude jači i bolji, ali ipak je više onih koji zbog toga pate. Ako uzmemo političku i ekonomsku situaciju koja je dosta teška u BiH, to negativno djeluje na zdravlje i puno je ljudi koji su tjeskobni, nervozni anksiozni, depresivni, a neki čak uđu u paranoidna, psihotička stanja što znači da postanu pravi duševni bolesnici", upozorio je Babić.

Kultura empatije

Profesor emeritus zagrebačkog sveučilišta i predsjednik hrvatskog Instituta za istraživanje i edukaciju o mentalnom zdravlju Miro Jakovljević istaknuo je važnost mentalnog zdravlja, dodavši kako jako bitnu komponentu igra kultura empatije.

"Kultura empatije utemeljena na međusobnoj ljubavi i razumijevanju: to je poruka ovog našeg kongresa", naveo je Jakovljević.

Dodao je kako treba poticati empatiju jedni prema drugima.

"Empatija je ono što nas povezuje i ovo što mi sada gledamo u svijetu je zapravo početak jednog sukoba civilizacija. Mentalno zdravlje više nije individualni fenomen, dakle ono je naš kolektivni, globalni fenomen tako da globalno mentalno zdravlje postaje sve važnije", kazao je Jakovljević.

Depresija i anksioznost

Bivši predsjednik Svjetske psihijatrijske asocijacije i predsjednik Udruga za unapređenje programa mentalnog zdravlja (Association for the Improvement of Mental Health Programmes -AMH) u Ženevi Norman Sartorius ocijenio je kako su depresija i anksiozna stanja vrlo česta u modernom svijetu, a ta oboljenja ima između 4 i 6 posto stanovništva.

"Za vrijeme epidemije pojavilo se to da su ljudi bili deprimirani bez da su imali depresiju. Izgubili su posao, možda se nisu mogli sretati s ljudima koje vole i mnogi drugi razlozi koji su ih doveli do toga da budu deprimirani, ali mora se razlikovati bolest depresija koju mi možemo liječiti kao psihijatri i biti deprimiran što trebaju liječiti države, vlade i društvo kao cjelina, jer su oni uzrok tom osjećaju", kazao je Sartorius.

Po njegovim riječima, globalne događaje poput ratova i pandemija nemoguće je spriječiti, a sve te situacije itekako utječu na mentalno zdravlje ljudi.

"Za mene jedna od najvažnijih stvari koje moramo ponovno uspostaviti je kako treba odgojiti malo dijete koje će naučiti da bude u miru, da prihvaća ljude koji su drugačiji od njega, naučiti da voli i da bude dobro. To je ono što čovjek nauči dok je dijete, a za to mora imati majku i oca ili barem jednog od njih kako bi ga tome naučili. Tako da je za moj pojam jedan od najvažnijih područja na kojem bismo morali raditi upravo to kako odgojiti roditelje da budu sposobni i dostojni da imaju djecu, tako da kada dođe budućnost da svijet bude pun dobrih ljudi", poručio je Sartorius.

Trodnevni kongres

Inače, trodnevni kongres održava se u organizaciji Udruge psihijatara u BiH te suorganizaciji Sveučilišta u Mostaru, Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) i Razreda za medicinske nauke Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH.

Podršku kongresu dale su Europska psihijatrijska asocijacija i Svjetska psihijatrijska asocijacija.

Na kongresu će, uz predavanja, biti održana i promocija knjige "Uvod u klasifikaciju psihijatrijskih poremećaja u MKB-11", a promotori su akademici Norman Sartorius, Miro Jakovljević i Osman Sinanović.

U nedjelju će biti promovirana knjiga Veljka Đorđevića "Svitanja" o kojoj će govoriti Dragan Babić, Marijana Braš, Ivan Landeka i autor.