Historijski niska izlaznost na izborima: Mogu li nove tehnologije ispraviti nepravde iz prošlosti?

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put su korišteni skeneri i biometrijska identifikacija birača, što je omogućilo mnogo brže objavljivanje rezultata i otežalo brojne ranije izborne prevare.

Izlaznost je ipak bila historijski niska — nešto više od 42 posto, odnosno oko deset posto manje nego 2022. godine.

Skeneri su, prema posmatračima i izbornim komisijama, uspješno spriječili pojave poput višestrukog glasanja, glasanja u ime umrlih osoba i manipulacija pri brojanju glasova.

Trending

Azijske smrdibube preplavile BiH: Profesor Karić upozorava na štetu i objašnjava kako se zaštititi

Ipak, novi sistem je u početku bio složen za birače, stvarao je gužve i zahtijevao bolju obuku, dok su na biračkim mjestima i dalje zabilježene neke nepravilnosti, poput porodičnog glasanja i zloupotrebe pomoći pri glasanju.

U Koaliciji "Pod lupom", nevladinoj organizaciji koja prati izbore, ocjenjuju da su nepravilnosti koje su pratile prethodne cikluse, a koje su sada sprečene, davale lažnu sliku o odzivu birača.

Prije oko 7h

Izbori promijenili političku scenu: Ko je dobio najviše povjerenja, a ko se nije proslavio

"Dosta ovih nepravilnosti jeste napumpavalo izlaznost", rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Hasan Kamenjaković iz ove organizacije.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine i posmatračke organizacije ocjenjuju da je primjena izbornih tehnologija bila uspješna.

Da li su skeneri spriječili 'glasanje mrtvih'?

Na ovim izborima, glasači su identifikovani pomoću otiska prsta, i bez toga nije bilo moguće glasati. Listiće nisu ubacivali u glasačke kutije, nego u skener koji je automatski evidentirao kome su dali svoj glas. Ipak, radi kontrole, glasovi se broje i ručno, a eventualne razlike se dodatno provjeravaju.

Predsjednik Gradske izborne komisije Banja Luka Dubravko Malinić, kaže za RSE da su se nove izborne tehnologije dobro pokazale.

"Vjerovatno jeste smanjena mogućnost izborne prevare. Ručno brojanje koje su birački odbori proveli nakon zatvaranja biračkih mjesta su pokazali gotovo identične rezultate kao i one koje su pokazali skeneri", istakao je on.

U Koaliciji "Pod lupom" navode da je dan izbora bio mnogo pošteniji nego ranije.

"Nismo mogli imati glasanje više puta, glasanje umjesto umrlih osoba, glasanje umjesto izašlih, glasanje na više biračkih mjesta, dopisivanje glasova, poništavanje glasova za političke oponente. Nismo imali direktne manipulacije pri pakovanju i brojanju materijala", izjavio je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose sa javnošću u ovoj organizaciji.

Koliko je stari sistem bio podložniji manipulaciji, pokazuju posljednji održani izbori prije ovog oktobra, kada su građani RS izašli na prijevremene izbore za predsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta, u novembru 2023. godine. CIK BiH je poništio te izbore na 136 biračkih mjesta u 10 gradova i općina, jer je, između ostalog, dokazano da je bilo nepravilnog dodavanja i oduzimanja glasova, krivotvorenja potpisa, te brojanja nevažećih listića kao važećih.

Prije 2 dana

Nisu glasali ni sami za sebe: 23 kandidata na izborima u BiH ostala na nula glasova

Nove tehnologije i izlaznost na izborima

U Koaliciji "Pod lupom" su, navode, očekivali ovakvu izlaznost, te da ona daje stvarnu sliku stvari.

Hasan Kamenjaković iz ove organizacije dodaje da uvijek postoji mogućnost građanske apatije, i da to nije isključeno, ali da su u "Pod lupom" sigurni da je do razlike od 10 posto između ovih i izbora 2022. godine došlo jer su skeneri eliminisali izborne nepravilnosti.

Sistem je složeniji nego ranije, čekalo se i duže od pola sata u redovima za glasanje, te manja izlaznost nije iznenađenje, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.

"Što se tiče same izlaznosti, i to se očekivalo, da će nove tehnologije pokazati ne toliko ishod politički, koliko stvarnu situaciju, koliko ljudi glasa. S druge strane, uzevši u obzir da je poprilično i komplikovano, bar za prvi put, očekivalo se da se neće baš svi najbolje snaći, a i da će dobrim djelom zbog tih poteškoća biti i većih gužvi", izjavio je Bubonjić za RSE.

Od većih gradova u Bosni i Hercegovini, jedino je u Banjoj Luci glasalo više od 50 odsto biračkog tijela.

Prije 3 dana

Preliminarna ocjena izbora: Koalicija "Pod lupom" zadovoljna, unaprijeđen integritet procesa

Gde su moguća poboljšanja?

Ipak, izborni proces u BiH još ima svojih manjkavosti – koje se prvenstveno tiču predizborne kampanje.

Kako su "Pod lupom" i "Transparency International BiH" upozoravali u mjesec dana uoči izbora, stranke su konstantno kršile pravila kampanje, a najveći prestupi su bili u području zloupotrebe javnog novca. Tako su različiti nivoi vlasti građanima iz budžeta uoči izbora "poklonili" više od 40 miliona eura (skoro 80 miliona KM).

Dubravko Malinić iz banjalučke izborne komisije kaže da je na dan izbora bilo malih problema, ali da su oni otklanjani u hodu, i nisu uticali na efikasnost procesa. Ocjenjuje da ima prostora za napredak, naročito u obuci.

"Prije svega mislim da se neke stvari na vrijeme odrade, što ovaj put nije učinjeno od strane samog dobavljača. Da se ostavi prostora da se napravi malo bolja organizacija. Ovo je ipak sad bilo prvi put, bio izazov za sve nas koji smo radili", kazao je Malinić.

Prije 3 dana

Dobar dan, Bosno i Hercegovino: Izbori su prošli, šta sad?

U "Pod lupom" tvrde da je upotreba tehnologije "pola posla", ali da su i dalje ostali određeni problemi na biralištima. Hasan Kamenjaković ističe da su i na ovim izborima bile nepravilnosti koje se "tradicionalno ponavljaju".

"Kao što je npr. porodično glasanje, kada više ljudi glasa, nekako istovremeno. Zatim pružanje pomoći pri glasanju, gdje je jedna osoba pomagala većem dijelu birača da glasaju u kabini. Ili zloupotreba pomoći pri glasanju, gdje nismo imali dokaze da je određenim osobama potrebna pomoć u glasanju", nabraja Kamenjaković.

Dan nakon izbora, iz ove Koalicije su saopštili da su više od 100 sličnih nepravilnosti prijavili CIK-u.

Iz CIK-a je ranije navedeno da su na dan izbora primili oko 60 prigovora na kršenje izborne šutnje i 50 prigovora za povrede na biračkim mjestima, što je prepušteno na odlučivanje opštinskim i gradskim izbornim komisijama, piše Radio Slobodna Europa.